Danima već brojni analitičari i aktivisti dijele i tumače odluku Skupštine Bosne i Hercegovine iz 1995. godine koja se odnosi na izmjene Ustava BiH, tačnije donošenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Veliki broj poslanika
Naime u toj odluci se navodi da je moguće, ukoliko se on ne poštuje, poništiti Dejtonski mirovni sporazum te ponovo aktivirati Ustav Republike Bosne i Hercegovine. Po tome, BiH bi nastavilia egzistirati upravo kao republika.
Evo dijela te odluke:
"Ako se Međunarodni mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu i Ustav Bosne i Hercegovine ne budu provodili, Republika Bosne i Hercegovine može proglasiti nevažećij Međunarodni mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu i nastaviti da djeluje kao međunarodno priznata, suverena i nezavisna država, u skladu sa Ustavom Republike Bosne i Hercegovine".
Predsjednik Skupštine u vrijeme donošenja ove odluke bio je Miro Lazović. Pozvali smo ga na Raport da nam prokomentira ovu odluku.
"Taj Ustavni zakon je donesen 12. decembra 1995. godine. U tom trenutku donijela ga je Skupština tadašnje Republike BiH. On kaže da ukoliko se ne bude provodio Dejtonski mirovni sporazum da je moguće da se vrati na aranžman Republike Bosne i Hercegovine.
Međutim, mislim da je to danas teško izvodivo. Skupština Republike Bosne i Hercegovine više ne postoji. Postoji Parlament BiH. Samtram da bi o tome postoji li mogućnost da se vrati na to trebali da ti ustavni stručnjaci i da li je to moguće. Ja mislim da toliko godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma bi bilo teško izvodivo. Ne postoji više Skupština RBiH u onom sastavu. Tada, te davne 1995. godine, veliki broj poslanika Republike Srpske nije participirao u radu Skupštine RBiH, također, jedan broj HDZ-a", navodi Lazović.
On ističe da je trenutna situacija pokazatelj da Ustav treba mijenjati.
"BiH reba da se gradi kao stabilna, samostalna država. Ukoliko bi Milorad Dodik nastavio da provocira političko stanje i proizvodio nestabilnost, odnosno htio da se osamostali, postoji mogućnost da se sve probosanskohercegovačke stranke opredjele ka Republici BiH i vraćanje na taj Ustav. Otcjepljenjem RS faktički se gasi Dejtonski sporazum, BiH po članu 1 ostaje Republika BiH i po tome nestaje RS, a BiH bi se mogla vratiti svom republikanskom ustavu", naveo je Lazović u izjavi za Raport.
Ne treba imati iluzije
Kontaktirali smo u pravnog eksperta Kasima Trnku. On za Raport kaže da je to nerealno, kako navodi iz više razloga.
"Prva odredba Dejtonskog ustava govori da Republika BiH, koja nastavlja po imenu Bosna i Hercegovina, nastavlja međunarodno pravni kontinuitet RBiH. To što je Skupština poslije potpisivanja Dejtona donijela takav zaključak on ima više političku težinu. Pravno se on ne može primjeniti jer Dejtonski sporazum je trilateralni ugovor, koji su zaključile tri država. Hrvatska, tadašnja savezna Republika Jugoslavija i Republika BiH", istako je Trnka za naš portal.
Navodi da prema tome svaka promjena mora imati saglasnost sve tri strane.
"Sa druge strane ta Skupština iz 1995. godine nije bila ta kompletna Skupština birana 1990.godine. Srpski poslanici otišli su u RS, to čak nije legitimna Skupština. To je neralan i ne treba gajiti takve iluzije da ono što ne možemo normalnim putem riješiti da nekim papirima riješimo", zaključio je Trnka.
