Većina građana u BiH na predstojećim lokalnim izborima u BiH, glasat će direktnim putem, na biračkom mjestu određenom prema njegovoj adresi stanovanja i svoje demokratsko pravo građani će ostvariti na način da pri dolasku na biračko mjesto daju izbornoj administraciji na uvid neki od identifikacionih dokumenata ,ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu i popune biračke listiće.
Građani u dijaspori, mahom glasaju poštom i to nešto ranije od birača u BiH, ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima na dan izbora, ukoliko je u tim predstavništvima predviđeno glasanje.
Zahtjevnije procedure da bi ostvarili svoje biračko pravo na izborima u BiH prolaze oni bh. građani s pravom glasa koji se uoči ili na dan izbora nalaze u kazneno popravnim zavodima, odnosno na izdržavanju zatvorske kazne ili su u pritvorskim jedinicama.
Oni glasaju putem mobilnih timova koji ih u tim ustanovama posjete na dan izbora kako bi i ove kategorije građana ostvarile svoje pravo. Međutim, spiskovi zatvorenih i pritvorenih osoba dostavljaju se CIK-u i mjesec prije izbora, pa je za one koji u vremenu nakon tog roka dospiju u neku od zatvorskih ustanova teže ili nemoguće organizirati glasanje van biračkog mjesta na kojem su registrirani za izbore.
Prema podacima koje je Raport dobio od CIK-a na Općim izborima 2022. godine 14.222 birača se nalazilo na izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje putem mobilnog tima.
Do 20. septembra ove godine, CIKBiH će znati koliko se osoba prijavilo za glasanje putem mobilnog tima, odnosno koliko je birača zainteresirano i ispunjava uvjete da ne glasa na redovnim biračkim mjestima, nego zbog spriječenosti iz opravdanih razloga koriste zakonsko pravo da ih posjeti mobilni tim.
Iz Centralne izborne komisije BiH pojasnili su za Raport kako teku procedure, te kako zatvorenici i pritvorenici ostvaruju svoje biračko pravo.
Zatvorenici i pritvorenici se izjašnjavaju žele li glasati na izborima
„U skladu sa članom 5.21 Izbornog zakona BiH Centralna izborna komisija BiH donosi propise za glasanje državljana BiH koji imaju biračko pravo, a koji su vezani za domove zbog starosti, bolesti ili invaliditeta, koji su zatvorenici ili su vezani za ustanove. Glasanje ove kategorije birača je detaljnije regulirano članom 46. Pravilnika o provedbi izbora u BiH.
U svrhu glasanja birača vezanog za domove, hospitaliziranog lica ili birača koji će glasati u zatvorima i pritvorskim jedinicama, izborne komisije će u roku do deset dana prije dana održavanja izbora, uzimajući u obzir teritorijalnu raspoređenost i broj institucija, organizirati mobilne timove koji će na dan izbora posjetiti birača iz ove kategorije u njihovim domovima ili institucijama.
Mobilni tim ima jednog predsjednika i dva člana. Predsjednik rukovodi radom mobilnog tima i odgovoran je za njegovu zakonitost.
U proteklih 10 dana općinske/gradske izborne komisije u BiH obavještavaju birače o mogućnosti glasanja putem mobilnog tima.
Izrada izvoda iz Centralnog biračkog spiska za birače koji glasaju putem mobilnog tima u skladu sa operativnim planom biće završena do 20. septembra 2024. godine“, kazali su za Raport iz CIK-a.
U Državnom zatvoru u Vojkovićima, za Raport su kazali da je Članom 63. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH propisano da upravnik Zavoda osigurava da sve osobe lišene slobode ostvare svoje biračko pravo ukoliko ono nije ograničeno Izbornim zakonom BiH i Ustavom BiH.
Iz ovog zatvora već su dostavili podatke CIK-u o zatvorenicima koji imaju pravo glasa.
„Centralnoj izbornoj komisiji su već dostavljeni podaci o licima koja kaznu zatvora izdržavaju u Zavodu, a koji su državljani BiH sa važećim ličnim dokumentima, te kojima pravo na glasanje nije ograničeno navedenim propisima, odnosno onima koji bi svoje biračko pravo mogli ostvariti na izborima 2024. godine.
Prema dosadašnjoj praksi, očekujemo da CIK pošalje izjave koje će popuniti osobe lišene slobode, a koji imaju pravo glasanja, gdje će se izjasniti da žele glasati na predstojećim izborima.
S obzirom na to da dopis od CIK do trenutka sačinjavanja ovog dogovora još nije stigao, nismo u mogućnosti odgovoriti na Vaša pitanja koja se odnose na postojanje interesa za glasanje među licima koji izdržavaju kaznu zatvora u ovoj ustanovi. Ističemo da je saradnja i korespondencija sa CIK-om do sada tekla bez teškoća, te da se na sve u vezi pitanja ostvarivanja prava na glasanje od strane lica lišenih slobode uvijek vodimo onim što CIK zahtjeva od ove ustanove.
Ko su najpoznatiji birači u zatvorima i u pritvoru
Na upit Raporta, kako je u Državnom zatvoru proteklo glasanje, na općim izborima 2022. godine, u ovoj ustanovi kažu da nije bilo nikakvih problema.
„Nakon što je utvrđeno koja lica u Zavodu imaju pravo na glasanje, te imaju važeći lični dokument izdat od nadležnih organa BiH, a nakon što su popunili izjavu da žele ostvariti svoje biračko pravo, u dogovoru sa lokalnim mobilnim timom na čijoj teritoriji Zavod ima sjedište, organizovano je glasanje osoba lišenih slobode, koje je na prošlim izborima prošlo bez ikakvih problema i poteškoća", istakli su za Raport iz Državnog zatvora.
Inače, jedan od najpoznatijih zatvorenika u Državnom zatvoru je Fadil Novalić, bivši premijer FBiH, osuđen na četiri godine zatvora. Nekada kandidat na izborima, Novalić sada biračko pravo ostvaruje kao zatvorenik i s obzirom da je osuđen na kaznu dužu od šest mjeseci, prema pravilima Izbornog zakona BiH, Novalić više neće moći biti biran na izborima, čak i kada odsluži kaznu.
Ako za tim izrazi želju, Novalić pak ima pravo da glasa i iz zatvora.
Iz pritvora će, ukoliko to bude želio, moći glasati i Ibrahim Hadžibajrić, bivši načelnik Općine Stari Grad Sarajevo, koji je i smijenjen s načelničke pozicije dok je u pritvoru iz kojeg dolazi i na suđenje zbog optužbi za kriminal i zloupotrebu položaja.
Najmanje dva kandidata za načelnike općina u BiH na predstojećim lokalnim izborima zakazanim za 6. oktobra, iz pritvora će vjerovatno voditi kampanju, a ako im pritvor bude produžen oni će iz pritvora moći i glasati. Za sebe i za druge.
Riječ je o Strahinji Baševiću, aktuelnom poslaniku u NSRS koji je i kandidat SNSD-a za načelnika općine Sokolac i koji se sumnjiči za zloupotrebe položaja i ovlasti dok je bio na čelu javnog preduzeća “Romanija” koja se bavi gospodarenjem šumama.
On se sumnjiči za niz nezakonitih radnji i pritvor će mu trajati do 29. septembra, a ako bude produžen, jasno je da će iz pritvora i glasati.
Slična situacija je i s Ibrom Berilom, aktuelnim načelnikom općine Trnovo kod Sarajeva koji je istaknuo kandidaturu za novi mandat na toj poziciji i to kao kadar SDA.
Tužilaštvo Kantona Sarajevo tereti Berila da je organizirao kriminalnu grupu koja je ilegalno preprodavala šumu na olimpijskoj planini Bjelašnici i omogućavala njenu prenamjenu u građevinsko zemljište. Time je, prema navodima Tužilaštva, državi nanio štetu u iznosu većem od 1,5 miliona eura.
Biračko pravo iz pritvora će vjerovatno iskoristiti i Aida Halać, još uvijek aktuelna vijećnica u Gradskom vijeću Zenica, uhapšena u aprilu ove godine u akciji “Black Tie 2” i osumnjičenoj za organizirani kriminal.
Izborni zakon BiH dozvoljava osumnjičenima, optuženima i osuđenima kandidaturu na izborima ukoliko nisu pravosnažno osuđeni za neko djelo za koje je propisana zatvorska kazna šest mjeseci i više.
Od ove godine kandidatura nije dozvoljena presuđenim ratnim zločincima bez obzira na visinu izrečene ili odležane kazne,a osuđenici za ratne zločine dok izdržavaju kaznu nemaju ni pravo glasa.
Veliki interes za glasanje osuđenika u KPZ Zenica
U Kazneno-popravnom zavodu zatvorenog tipa u Zenici za Raport su kazali da će svim osobama koje se nalaze na izdržavanju kazne zatvora, a imaju pravo glasati, na predstojećim lokalnim izborima biti omogućeno glasanje unutar kruga Zavoda i to u saradnji sa Gradskom Izbornom komisijom.
„Sve osuđene osobe koje su se zatekle u zatvoru tokom ranijih izbora mogle su glasati, a o svemu navedenome, kao i o biračkom pravu vodi računa Gradska Izborna komisija Zenica sa kojom sarađujemo već duži vremenski period; Gradska Izborna Komisija u saradnji sa Kazneno-popravnim zavodom Zenica, provodi niz radnji i postupaka kako bi sam čin glasanja protekao u najboljem redu.
Ovaj Zavod je već dostavio tabelarni prikaz svih osuđenih osoba koje bi se trebale nalaziti na dan izbora 06.10.2024. godine u Zavodu.
Nakon provjera i utvrđivanja liste osuđenih osoba koje imaju pravo glasati, Gradska Izborna komisija je dostavila obrazac izjava za sve osuđene osobe koje su bile u obavezi da ih popune i da se izjasne da li žele da glasaju za Lokalne izbore u Bosni i Hercegovini 2024. godine putem mobilnog tima za općinu/grad kojem pripadaju. Nakon potpisivanja, sve izjave osuđenih osoba smo dostavili Gradskoj Izbornoj komisiji na daljnju obradu“, kazali su u KPZ Zenica za Raport.
U KPZ Zenica, ne raspolažu tačnim brojem koliko je prethodnih izbornih ciklusa osuđenika u tom zavodu glasalo na izborima, ali kažu da su „tokom ranijih godina osuđene osobe pokazale znatan interes za glasanje“.
„Mobilni timovi vode računa o samome činu glasanja, kao i o biračkom spisku, a Sektor za poslove osiguranja Zavoda obavlja sve potrebne poslove iz domena sigurnosti. Tokom ranijih izbora nisu zabilježeni ispadi niti je bilo posebnih primjedbi“, naglasili su iz KPZ Zenica.
U Kazneno-popravnom zavodu u Mostaru, za Raport su rekli da će svim osuđenicima s pravom glasa biti omogućeno glasanje i 6. oktobra kao i na svim dosadašnjim izborima.
„Za svake izbore, bez obzira na to da li su to lokalni ili opći izbori u zakonskom roku od strane CIK-a Grada Mostara dobijemo dopis da u zakonskom roku dostavimo spisak svih osuđenih i pritvorenih osoba sa njihovim JMBG i CIPS adresama.
„S obzirom da je osuđenička i pritvorska populacija promjenjiva kategorija, može se desiti da osuđenik koji je došao na izdržavanje kazne zatvora ili mjere pritvora nakon dostavljanja traženog spiska ne bude na spisku za predstojeće izbore.
Shodno prednje navedenom svi osuđenici sa dostavljenog spiska i uz validnu dokumentaciju (važeći identifikacijski dokument) mogu ostvarivati svoje pravo jer predstavnici Gradske izborne komisije Mostar, tj. njihov mobilni tim dođe u našu ustanovu i u tom pravcu se osuđenici obavijeste da je mobilni tim stigao da bi isti mogli ostvariti svoje zakonsko pravo.
Statistički gledano u pravilu izađe manji broj osuđenika i do sada nije bilo nikakvih bojkota“, kažu iz KPZ Mostar za Raport.
Iz ovog zavoda podsjećaju i koji osuđenici nemaju pravo glasa.
„Osuđenici koji su osuđeni za kaznena dijela „ratni zločin" ne mogu ostvarivati svoje pravo glasa i u tom pravcu prilikom dolaska osuđenika na izdržavanje kazne zatvora za ovakva kaznena djela dužni smo dostaviti sve podatke CIK za navedene osobe.
Što se tiče procesa glasanja nismo do sada imali nikakvih problema, izuzev da postoji mogućnost i dešavalo se da se osuđenik nalazi na spisku, ali nema važeći identifikacijski dokument.
Kada je u pitanju suradnja sa CIK-om ona je do sada bila na zadovoljavajućem nivou“, kažu za Raport u KPZ Mostar.
Glasanje u KPZ-u u RS
Iz Ministarstva pravde Republike Srpske za Raport su pojasnili na koji način biračko pravo ostvaruju zatvorenici u kazneno-popravnim zavodima u Doboju i Banjoj Luci,a što se odnosi i na ostale KPZ-e na području RS.
Naglašavaju da je ostvarivanje biračkog prava zatvorenika regulisano članom 103. Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija Republike Srpske, a u kojem se navodi da "direktor Ustanove obezbjeđuje da zatvorenici ostvaruju svoje biračko pravo na izborima za sve nivoe vlasti, u mjeri u kojoj to pravo nije ograničeno važećim Izbornim zakonom.
“Radi ostvarivanja prava iz stava 1. ovog člana, direktor Ustanove ili lice koje on ovlasti, kontaktira nadležnu Izbornu komisiju u vezi sa načinom, vremenom ili drugim neophodnim radnjama za sprovođenje procedure glasanja unutar Ustanove."
“S tim u vezi, na zahtjev Gradske izborne komisije u ovom slučaju u Banjoj Luci, kao i u Doboju, КPZ Banja Luka i КPZ Doboj, dostavljaju spisak zatvorenika, pritvorenika i maloljetnika (prezime i ime, JMBG, adresa i opština prebivališta), za koje ove Ustanove sa sigurnošću znaju da će se na dan održavanja lokalnih izbora isti nalaziti na izdržavanju kazne zatvora, mjere pritvora ili vaspitne mjere u našoj Ustanovi”, naveli su iz Ministarstva pravde RS za Raport.
Ističu, da se podaci, koji se dostavljaju Gradskoj izbornoj komisiji (u kazneno-popravnim zavodima u Banjoj Luci i u Doboju), u skladu sa Zakonom, smatraju službenom tajnom.
“Nakon što Gradska izborna komisija, u skladu sa svojim zakonskim obavezama, izvrši provjere navedenih lica, kazneno-popravnim zavodima u Banjoj Luci i u Doboju, dostavlja se spisak zatvorenika, pritvorenika i maloljetnika koji su upisani u Centralni birački spisak i koji će moći glasati na posebnom biračku mjestu u КPZ Banja Luka, kao i u КPZ Doboj, na dan održavanja izbora.
Nakon toga zatvorenici i pritvorenici se pisanim putem (na obrascu Gradske izborne komisije), izjašnjavaju da li žele ili ne žele da se registruju za glasanje na posebnom biračkom mjestu u КPZ Banja Luka i КPZ Doboj, a koje za izbore formira Gradska izborna komisija u Banjoj Luci i Doboju u prostorijama КPZ Banja Luka ili u КPZ Doboj.
Navedene izjave dostavljaju se Gradskoj izbornoj komisije u Banjoj Luci ili u Doboju, nakon čega oni dostavljaju konačni glasački spisak lica koja mogu glasati na posebnom biračkom mjestu u КPZ Banja Luka ili u КPZ Doboj“, pojasnili su iz Ministarstva pravde RS.
Kako kažu u Ministarstvu pravde RS, do sada nije bilo nikakvih poteškoća u provođenju navedenih aktivnosti niti primjedbi od strane zatvorenika, pritvorenika ili maloljetnika na proces glasanja u bilo kojoj ustanovi za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija u Republici Srpskoj.
“Također, želimo naglasiti i da nije bilo nikakvih poteškoća u sprovođenju navedenih aktivnosti niti primjedbi od strane zatvorenika, pritvorenika ili maloljetnika na proces glasanja”, rekli su za Raport u Ministarstvu pravde RS.
