Iako je 2014. godine ugledna think tank organizacija Međunarodna krizna grup (ICG) doslovno napisala “izlazno (posljednje) izvješće” o Bosni i Hercegovini s prijedlogom kako je dugoročni put za rješenje krize u zemlji uspostava tri federalnE republika za tri nacionalne zajednice, ponovno se jučer oglasila nakon eskalacije najozbiljnije krize nakon Daytona pozivajući na odlučnu, ali ipak prilagođenu reakciju međunarodne zajednice kako bi umirila sve tri zajednice i njihova očekivanja, piše Večernji list BiH.
Pod naslovom “Borba s bosanskom dvojnom krizom” ICG ističe kako razarajuće posljedice može imati ujedinjavanje dviju kriza, jedne sa zahtjevima iz Republike Srpske za traženja povratka nadležnosti s države i osnivanje vlastitih entitetskih institucija, dok se pak druga odnosi na opće izbore 2022. godine.
Džentlmenski dogovor
Autori Marko Prelec i Ashish Pradhan ne vjeruju da će doći do izmjena Izbornoga zakona u kratkom razdoblju, ali smatraju da bi se među Hrvatima mogla postići drukčija vrsta dogovora.
- Za izborni spor potrebno je privremeno primirje između Bošnjaka i Hrvata. Nedostaje vremena za sklapanje teškog dogovora o reformama složenog sustava upravljanja u BiH uoči izbora. Jedan brzi kompromis mogao bi se temeljiti na džentlmenskom dogovoru Bošnjaka - uz potporu stranih diplomata - da ne otimaju hrvatska mjesta na izborima 2022. uz obavezu da se kasnije razrade poštene reforme. Zauzvrat bi HDZ, glavna stranka bh. Hrvata, trebao odustati od prijetnje bojkotom i u potpunosti podržati napore za odvraćanje srpskog separatizma - navodi se u prijedlozima Međunarodne krizne skupine.
ICG dodaje kako je ova kriza trenutačno u sjeni političkih poteza u Republici Srpskoj, no da ima jednaki potencijal kao prijetnja državi BiH. Analitičari Prelec i Pradhan podsjećaju da bosanskohercegovački izborni sistem treba reformirati kako bi se riješio niz presuda Europskog suda za ljudska prava, a posebno odluka da svi građani - ne samo pripadnici tri Ustavom priznata konstitutivna naroda, odnosno Bošnjaci, Srbi i Hrvati - trebaju imati pravo kandidirati se za predsjednika.
- Bosanskohercegovački Hrvati također traže svoje izborno područje u kojem su većina, tako da bošnjačka većina u Federaciji ne može birati hrvatskog člana Predsjedništva uz minimalnu potporu Hrvata, kao što se dogodilo na protekla dva glasanja. Za Bošnjake, međutim, izdvajanje izbornog područja s hrvatskom većinom zaudara na još veći separatizam - ističu oni.
Za ICG nema nikakve dvojbe da bi ujedinjenje ovih dviju kriza vodilo najlošijem scenariju u BiH.
- Trenutačna dvojna kriza u BiH naglašava krhkost sadašnjeg statusa quo. Moraju se pronaći kratkoročni kompromisi kako bi se stvorio prostor za dugoročne reforme potrebne da se to ispravi ili će država nastaviti kliziti prema raspadu - upozorava Međunarodna krizna skupina. ICG smatra i kako je moguće naći zajednički rječnik s vlastima RS-a i čelnikom Miloradom Dodikom.
OHR-ov presedan
- Američki i europski diplomati također bi trebali istražiti moguće kompromise s Dodikom, koji bi možda bio spreman povući se na svoje prijetnje u zamjenu za ustupke o statusu Republike Srpske unutar BiH. Jedna opcija mogla bi biti zaustavljanje od srpskog vodstva svih daljnjih poteza prema povlačenju iz državnih institucija uoči izbora u zamjenu za suspenziju Inzkova zakona o negiranju genocida. (Postoji presedan za takav kompromis: OHR je “reinterpretirao” odluku 2007. godine pred srpskim protivljenjem)” - zaključili su. Po tim navodima, glavna prijetnja RS-u trebala bi se usredotočili na izolaciju ovoga entiteta ako nastavi svojim putem prema razdvajanju, smatraju oni.
