Milioni ljudi širom svijeta svake noći suočavaju se s problemom da ne mogu zaspati, zbog čega se sve češće rješenje traži u popularnom suplementu melatoninu koji je široko dostupan u apotekama. Ali šta zapravo znamo o ovom hormonu? Da li je zaista efikasan, može li se koristiti u kombinaciji s pojedinim lijekovima i postoji li razlika u efikasnosti primijenjenih doza?
U nastavku donosimo najvažnije činjenice o melatoninu i njegovom djelovanju.
Šta je melatonin i kako nastaje u tijelu?
Melatonin je hormon koji naš mozak prirodno luči. Proizvodi ga mala žlijezda zvana epifiza (ili pinealna žlijezda), smještena duboko u mozgu. Ona funkcioniše poput unutrašnjeg sata. Kada padne mrak, počinje lučiti melatonin i tijelo dobija signal da je vrijeme za spavanje. Kada svane, njegova proizvodnja se smanjuje i budimo se.
Dakle, melatonin nije lijek koji nas uspavljuje na silu, on samo govori tijelu da je vrijeme za odmor.
U mnogim zemljama melatonin se prodaje kao suplement, što znači da ga je moguće kupiti bez recepta. Slična je situacija u većini svijeta. U Sjedinjenim Američkim Državama, na primjer, FDA (agencija koja odobrava lijekove) formalno ga nije svrstala među lijekove, ali ga ljekarska udruženja preporučuju kao jednu od farmakoloških opcija u terapiji nesanice.
Da li melatonin zaista pomaže?
Jedna obimna analiza više studija pokazala je da su osobe koje su uzimale melatonin u prosjeku zaspale oko 7 minuta brže, spavale oko 8 minuta duže i subjektivno ocijenile da bolje spavaju u poređenju s onima koji su uzimali placebo (lažnu tabletu).
Sedam minuta može zvučati malo, ali za nekoga ko sate provodi budan i to može biti značajno olakšanje.
Melatonin se posebno preporučuje kod jet laga (poremećaja ritma zbog putovanja kroz vremenske zone), kod radnika u smjenama i kod poremećaja cirkadijalnog ritma, stanja u kojem unutrašnji biološki sat ne funkcioniše pravilno.
Pušači, pazite
Određeni sastojci u dimu cigareta značajno smanjuju djelovanje melatonina iz suplemenata. Pušenje aktivira određene enzime u jetri koji razgrađuju melatonin mnogo brže nego inače, što znači da tableta koju popijete možda ni ne stigne djelovati kako treba.
Zanimljivo je da pušenje ne utječe toliko na melatonin koji tijelo samo proizvodi, ali suplementarni melatonin, onaj iz tablete ili spreja, razgrađuje se znatno brže kod pušača.
Na šta obratiti pažnju pri kupovini suplemenata
Suplementi nisu podložni istim standardima kontrole kao lijekovi, pa ih je moguće pronaći i van apoteka, kod različitih proizvođača. Jedno istraživanje koje je analiziralo 31 preparat melatonina pokazalo je da stvarna količina aktivne supstance ponekad može značajno odstupati od one navedene na etiketi.
Razlika je išla od toga da tableta sadrži 83% manje od deklarisanog do čak 478% više. To znači da mislite da uzimate 1 mg, a zapravo možete unijeti i nekoliko puta veću dozu ili gotovo ništa.
Zbog toga se preporučuje birati preparate provjerenih proizvođača i kupovati ih u apotekama.
U kojoj dozi se uzima?
Na ovo pitanje ne postoji jedinstven odgovor. U naučnim studijama korištene su doze od 0,1 mg do 10 mg, a preparati se obično uzimaju 30 minuta do 2 sata prije spavanja.
Česta zabluda je da veća doza znači i jače djelovanje. Kod melatonina to nije slučaj. Mnogi stručnjaci preporučuju da se počne s najmanjom dozom (0,5–1 mg) i da se ona po potrebi postepeno povećava.
Veće količine ne moraju donijeti bolji san, ali mogu povećati rizik od neželjenih efekata.
Ko treba biti posebno oprezan?
Trudnice i dojilje
Nema dovoljno podataka o sigurnosti melatonina u trudnoći i tokom dojenja, pa se preporučuje izbjegavanje.
Bebe i mala djeca
Bebe počinju proizvoditi melatonin tek oko trećeg mjeseca života. Davanje suplementa može dovesti do nivoa hormona viših nego što je prirodno, a dugoročne posljedice nisu poznate.
Starije osobe
Iako se smatra sigurnijim od nekih klasičnih tableta za spavanje, postoje izvještaji o povećanom riziku od padova i prijeloma kostiju kod starijih osoba.
Osobe s bolestima jetre ili na dijalizi
Jetra razgrađuje melatonin, pa kod oslabljene funkcije jetre ili kod pacijenata na dijalizi postoji rizik od nakupljanja u organizmu.
Osobe s autoimunim bolestima
Melatonin može stimulisati imuni sistem, što može biti problem kod određenih autoimunih bolesti ili kod osoba koje su imale transplantaciju organa.
Neželjeni efekti i kombinacije s drugim lijekovima
Melatonin se uglavnom dobro podnosi. Pri većim dozama mogu se javiti pospanost tokom dana, mučnina i glavobolja. Za razliku od klasičnih tableta za spavanje, nema dokaza da tijelo razvija zavisnost ili toleranciju na melatonin.
Važno je obratiti pažnju na kombinacije s lijekovima:
Ne preporučuje se kombinovanje s tabletama za spavanje (benzodiazepini, zolpidem), jer može doći do pretjerane pospanosti.
Oprez je potreban i uz fluvoksamin, lijek koji se koristi za depresiju i opsesivno-kompulzivni poremećaj, jer može usporiti razgradnju melatonina i povećati njegov nivo u krvi.