Memorijalni centar Srebrenica predstavio je rezultate pregleda presuda vezanih za genocid u Srebrenici koje je izrekao Sud Bosne i Hercegovine u predmetima koje je provelo Tužilaštvo BiH.
Dijelom je to rada na istraživanju presuda krivičnih sudova i utvrđivanju rezultata procesa kažnjivosti počinilaca za genocid u Srebrenici, koju realiziraju sa Centrom za postkonfliktna istraživanja (PCRC).
Predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja (PCRC) Velma Šarić ističe da je cilj analize ukazati na činjenicu da su pravosudne institucije Bosne i Hercegovine, uprkos izazovima, posebno onim kada je dio presuda poništen zbog primjene KZ BiH umjesto KZ SFRJ i vraćen na postupanje po naredbi Evropskog suda za ljudska prava, napravile važan iskorak u procesuiranju i kažnjavanju počinilaca i naredbodavaca genocida u Srebrenici.
„Na tom putu je posebno važan rad tužilaca i stručnih saradnika Tužilaštva BiH na odjelu za ratne zločine, koji su istrajali u istragama i dokazivanju krivice ovih lica. Premda brojni počinioci još uvijek hodaju slobodni, posebno direktni izvršioci, presude u ovih 25 slučajeva izuzetan su doprinos sudskom utvrđivanju činjenica vezanih za genocid u Srebrenici“, kazala je Šarić.
Za zločine protiv čovječnosti, Sud BiH je osudio Franca Kosa na 35, Stanka Kojića na 32, Zorana Goronju na 30, Božidara Kuvelju na 20, Vlastimira Golijana na 15, Dragana Crnogorca na 13, Marka Boškića na 10, Mladena Blagojevića na sedam, Vasu Todorovića na šest, Milivoja Ćirkovića na pet i Zorana Kušića na pet godina zatvora.
Srećko Bošković je dobio osam godina za zločin protiv civilnog stanovništva. Radomir Vuković, Petar Mitrović, Aleksandar Radovanović, Branislav Medan, Brane Džinić, Slobodan Jakovljević, Milenko Trifunović, Duško Jević, Mendeljev Đurić, Milorad Trbić i Željko Ivanković su dobili po 20 godina zatvora za zločin genocida, dok je Slavko Perić za genocid dobio 11 godina, a Ostoja Stanišić pet godina.
Kustos Memorijalnog centra Srebrenica Hasan Hasanović je kazao da nema konačne pravde za žrtve genocida i pravedne presude i dovoljne kazne za počinioce genocida.
„Međutim, zatvorske presude su jedno, ali je možda važnije u tom procesu utvrđivanje odgovornosti, činjenica i relevantnih okolnosti vezanih za genocid u Srebrenici. Bez pravosuđa ne bismo imali posložene detalje, koje opet ne bismo imali bez hrabrih svjedoka genocida, ali i istraživača koji su svoje živote poslije genocida posvetili istraživanju i traganju za odgovornim. Nadam se da će pravosudne institucije prepoznati ovaj naš iskorak kao pokazatelj da prepoznajemo važne stvari koje su Sud i Tužilaštvo BiH uradili na ovom putu, te da će nastaviti u traganju za odgovornim i privođenju počinilaca licu pravde“, zaključio je Hasanović.
