Njemačka kancelarka Angela Merkel započet će danas u Beogradu svoju zapadnobalkansku turneju, a prvi u nizu razgovora je s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, koji ocjenjuje da je njezin dolazak "velika čast za Srbiju".
Iz ureda Angele Merkel ranije je najavljeno da će u središtu razgovora biti bilateralni odnosi, ekonomsko-politička pitanja i pitanja evropske perspektive, dok srbijanski šef države dolazak njemačke kancelarke vidi i kao “priliku da joj se izrazi zahvalnost za sve što je tokom dugog i uspješnog mandata napravila za Srbiju i regiju”.
Istaknuvši kako je s Merkel uvijek imao otvorene razgovore, Vučić je istaknuo i njezinu ulogu u pogledu poticanja ulaganja u Srbiju, te posredovanja u ekonomskom sporu s Hrvatskom.
“Nikada neću zaboraviti podršku koju nam je dala 2015. godine kao i kada su nam Hrvati uvodili sankcije zbog migranata i što je poticala investicije. Njeni ministri rade na dovođenju investitora, a toga ne bi bilo da nije nje”, rekao je Vučić novinarima na ceremoniji otvorenja pogona njemačke kompanije “Leoni”.
On je zahvalan njemačkoj kancelarki i na podršci koju pruža regiji kroz Berlinski proces.
Kako je najavljeno iz Vučićevog ureda, Merkel će sletjeti na aerodrom “Nikola Tesla” oko 16 sati, ceremonija svečanog dočeka je u 18 sati ispred Palače Srbija, potom slijedi razgovor s Vučićem, a zatim zajednička konferencija za novinare.
Poslije obraćanja medijima srbijanski predsjednik priredit će za njemačku kancelarku radnu večeru.
Njemačku kancelarku u Beogradu, trase kojima će prolaziti, mjesta sastanka sa Vučićem i vilu u kojoj će prespavati obezbjeđivat će čak 3.000 policajaca.
Bit će angažirane i specijalne antiterorističke jedinice, kao i snajperske jedinice koje će s okolnih krovova motriti na situaciju. Od građana će biti traženo da drže zatvorene prozore na ruti prolaska njemačke kancelarke, a šahtovi na trasi su već zavareni.
Merkel će se u Beogradu sastati i s predstavnicima civilnog društva zapadnog Balkana, a u utorak putuje u Tiranu gdje je očekuje sastanak s albanskim premijerom Edijem Ramom, a potom i razgovori s šefovima vlada zapadnobalkanske šestorke, te odvojeni sastanci s premijerima Crne Gore, BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova.
