Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je za BBC da su ugovori o plinu koje je sklopila s Rusijom bili namijenjeni pomoći njemačkim kompanijama i održavanju mira s Moskvom, jer je insistirala da bi rat s Ukrajinom počeo ranije da ona nije blokirala ulazak Kijeva u NATO u 2008. godini.
Angela Merkel vodila je Njemačku 16 godina. Bila je tamo tokom finansijske krize, migrantske krize 2015. i, značajno, ruske invazije na Ukrajinu 2014. godine.
Je li bila previše blaga prema Moskvi? Presporo za pomoć Kijevu? Da nije blokirala članstvo Ukrajine u NATO-u 2008., bi li sada tamo bilo rata?
U ponedjeljak se sastaju ministri odbrane Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Poljske i Italije kako bi razgovarali o sve goroj situaciji na ukrajinskim frontovima.
No, govoreći za BBC u Berlinu, Merkel je čvrsta u svojoj obrani vremena koje je provela na dužnosti.
Ona kaže da vjeruje da bi rat u Ukrajini počeo ranije i da bi vjerovatno bio gori da je Kijev krenuo putem članstva u NATO-u 2008.
"Vidjeli bismo vojni sukob i ranije. Bilo mi je potpuno jasno da predsjednik Putin ne bi mirno stajao po strani i gledao Ukrajinu kako se pridruži NATO-u.
"A tada Ukrajina kao država sigurno ne bi bila tako spremna kao što je bila u februaru 2022. godine."
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij se ne slaže.
On opisuje odluku Merkel o NATO-u, koju je podupro tadašnji francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, kao jasnu "pogrešnu procjenu" koja je ohrabrila Rusiju.
U rijetkom intervjuu otkako se povukla iz politike prije tri godine, Merkel izražava zabrinutost zbog ponovnih prijetnji Vladimira Putina korištenjem nuklearnog oružja.
Dvojica čelnika dobro su se upoznala tokom dva desetljeća.
"Moramo učiniti sve što je moguće da spriječimo upotrebu nuklearnog oružja", kaže bivša njemačka kancelarka.
"Srećom, o tome je progovorila i Kina. Ne trebamo biti paralizirani strahom, ali isto tako moramo priznati da je Rusija najveća, odnosno uz SAD, jedna od dvije najveće nuklearne sile na svijetu.
"Potencijal je zastrašujući".
Unatoč tome što je uživala u visokoj popularnosti tokom većeg dijela svog mandata, Merkel sada se nalazi u defenzivi.
Upravo je objavila svoje memoare, Sloboda. A tajming je zanimljiv.
Kaže kako je učinila sve što je u njezinoj moći kako bi osigurala miroljubive načine saradnje s Rusijom.
Zapravo, Putin pokrenuo je svoju potpunu invaziju na Ukrajinu samo nekoliko mjeseci nakon što je ona otišla s dužnosti.
To je u Evropi potaknulo temeljito preispitivanje energetskih politika, diplomatije s Rusijom, a također i migracijskih politika koje su pod Merkel postale norma.
Pod Merkel, Njemačka i njene velike industrije gladne energije postale su ovisne o Moskvi. Njemačka je izgradila dva plinovoda izravno povezana s Rusijom.
Predsjednik Zelenskij opisao je taj jeftini plin kao geopolitičko oruđe Kremlja.
Merkel kaže za BBC da je imala dva motiva s naftovodima: njemački poslovni interesi, ali i održavanje miroljubivih veza s Rusijom.
Druge članice EU i NATO-a u istočnoj Evropi oštro su se protivile.
Poljski zastupnik, Radoslaw Fogiel, rekao je da je njemački novac od plina napunio rusku ratnu škrinju - korišten za finansiranje invazije na Ukrajinu.
Merkel inzistira na tome da je pokušala obuzdati ruske napade na Ukrajinu koristeći diplomatiju i pregovore, koji su - priznaje - na kraju propali.
I njemačka industrija je nesrazmjerno pogođena sankcijama na rusku energiju. Prisiljena tražiti druge dobavljače, zemlja sada kupuje skupi LNG. Poduzeća kažu da su osakaćena troškovima.
Nova era u odnosima Europe s Rusijom "nažalost" je započela nakon sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, kaže gospođa Merkel.
Ova 70-godišnjakinja sada mora braniti svoje nasljeđe i na drugim područjima.
Migracijska kriza iz 2015., kada je slavno otvorila vrata Njemačke za više od milion tražitelja azila, bila je možda odlučujući trenutak njezina mandata.
Ali kritičari su je krivili da je udahnula život tada gotovo suvišnoj krajnje desnoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD).
Sada je udobno na drugom mjestu u anketama njemačkog javnog mnijenja, uoči prijevremenih općih izbora početkom sljedeće godine.
Glavni politički poklič AfD-a: snažna poruka protiv migranata.
Angela Merkel priznaje da je AfD napravio velike dobitke, ali se ne ispričava za svoje političke odluke.
Što se tiče sugestija da je njezina politika iz 2015. pomogla potaknuti antiimigracijske i krajnje desničarske stranke i drugdje, uključujući Nizozemsku, Poljsku i Francusku, nakon što je pokušala nametnuti migrantske kvote u zemljama EU, Merkel kaže da se ne može smatrati odgovornom za cijelu Evropu.
Jedini način za borbu protiv krajnje desnice je zaustavljanje ilegalne migracije, kaže ona.
Ona poziva evropske čelnike da više ulažu u afričke zemlje kako bi tamo poboljšali životni standard kako bi manje ljudi bilo u iskušenju napustiti svoje domove.
Čini se da je Angela Merkel stavila svoju zemlju i njezine privredne interese na prvo mjesto kada je u pitanju kupnja ruske energije ili tokom krize eurozone - kada su je južne zemlje EU okrivile da ih je pritisla mjerama štednje kako bi spasila njemačke banke i preduzeća.
Ali čak i kod kuće u Njemačkoj, sada je optužena da je jednostavno "upravljala" uzastopnim krizama i da nije uspjela provesti dalekosežne, možda bolne reforme za budućnost svoje zemlje i EU.
Njemačku sada neki nazivaju "bolesnikom Evrope".
Nekada izvozna sila na svjetskoj sceni, njena privreda lebdi tik iznad recesije.
Glasači joj prigovaraju da nije ulagala u ceste, željeznice i digitalizaciju, u korist održavanja uravnoteženog budžeta.
Pod Angelom Merkel, Njemačka se nije oslanjala samo na Rusiju u pogledu energije, već i na Kinu i SAD u pogledu trgovine. Te odluke nisu izdržale test vremena.
