Njemačka kancelarka Angela Merkel i njena vlada bili su bezuspješni u upravljanju krizom izazvanom koronavirusom. Ova procjena uzima maha, ne samo među političarima iz čitavog političkog spektra već i zdravstvenim stručnjacima.
Čelnica parlamentarne grupe opozicione krajnje ljevičarske stranke “Die Linke” Amira Mohamed Ali oštro je kritikovala kontroverznu strategiju Angele Merkel protiv koronavirusa, nazivajući je "gomilom ruševina".
"Da vaša savezna vlada nije tako jadno podbacila sa strategijom nabavke i ispitivanja vakcina, ovaj treći val bi mogao biti odlučno ublažen, čak izbjegnut", izjavila je ljevičarska zastupnica u Bundestagu.
Dodala je da Merkel nije uspjela dati nadu i perspektivu, "a rezultat je da sve više ljudi gubi povjerenje u politiku."
Kritikama Mohamed Ali na račun Merkel pridružile su se i druge opozicione stranke, uključujući Zelene i Slobodnu demokratsku stranku (FDP), čiji je lider Christian Lindner pozvao na "novi početak pandemijske politike".
- Ljekari ispaštaju zbog odgovora vlade -
Uprkos tome, medicinski stručnjaci predvodili su napad na vladino strašno upravljanje krizom, otvoreno se pitajući može li ova strategija u konačnici zaustaviti širenje smrtonosnog virusa.
"Šokiran sam kako savezna vlada upravlja krizom", rekao je berlinski ljekar Stefan Hoehne: "Još uvijek nam nedostaju zaštitne maske FFP3 i zaštitne naočale."
Nemarno i ponekad haotično ponašanje koalicijske vlade Angele Merkel u aktuelnoj krizi mnogi vide kao neviđeno amaterski u istoriji Njemačke nakon Drugog svjetskog rata.
To potvrđuje neprofesionalna nabavka vakcine od njemačke vlade, kao i broj dosad administriranih doza vakcine u odnosu na druge zemlje. Iako je vakcina Pfizer-BioNTech razvijena u Njemačkoj, tromi program vakcinacije u zemlji znatno zaostaje za Velikom Britanijom i Sjedinjenim Američkim Državama te ostalim razvijenim zemljama.
- Trgovina je zastala -
I to nije sve. Javni život u Njemačkoj praktično ne postoji, jer su bioskopi, organizatori koncerata, turističke agencije, fitnes centri i cijela ugostiteljska industrija mjesecima u hibernaciji.
Osim lanaca prehrambenih proizvoda i tržišta pića, cijela maloprodaja, nebrojena komercijalna i zanatska poduzeća, pubovi, restorani, kafići i zabavni sadržaji paralizirani su jer su bili prisiljeni zatvoriti svoje objekte.
Maloprodajno udruženje Handelsverband Deutschland (HDE) očekuje trajno zatvaranje 50.000 prodavnica i četvrt miliona nezaposlenih samo u ovoj oblasti. Dimenzije nastale ekonomske štete ne mogu se još uvijek ni procijeniti.
Jasno je da će nadolazeće generacije morati s tim izaći na kraj. Međutim, neuspješno upravljanje vlade Angele Merkel ne ostavlja samo posljedice na industriju, poslovanje i trgovinu. Stručnjaci kažu da je, ukoliko stvari ostanu kakve jesu, opstanak tri od četiri restorana ugrožen. Neka mala mjesta i gradovi u unutrašnjosti dugoročno bi se mogli pretvoriti u gradove duhova.
Covid-politike imaju dramatičan uticaj na društvo
Jednako loši, ako ne i gori, su učinci nefleksibilnih propisa o koronavirusu koje je nametnula vlada, a koji su imali dramatičan psihološki i fizički uticaj na svakodnevni život ljudi. Bolesnim osobama i onima kojima je potrebna njega, posebno starijoj populaciji, nedostaje blizina.
Privatizacija njemačkog zdravstvenog sektora, započeta u vrijeme tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla, pogodovala je plodnom tlu za brzo širenje virusa: manjak njegovatelja i humanitarnih radnika, praćen neadekvatnom medicinskom njegom.
Ova kriza je također naglasila neuspjele vladine obrazovne politike da pojača učenje na daljinu. Najosjetljiviji dio društva u ovoj situaciji bijedi su djeca, jer je Njemačka poznata po zaostajanju u digitalizaciji, a koronavirus je pogoršao ovu situaciju, jer škole nemaju potrebne uređaje - poput laptopa - za online učenje. Štoviše, prema IT stručnjacima, mnogim školama još uvijek nedostaju internetske veze s visokim performansama.
Kriza mahom pogađa siromašnu djecu
Kriza se posebno odrazila na siromašnu djecu u Njemačkoj, jer svako peto dijete u toj zemlji odrasta u siromaštvu, prema istraživanju Bertelsmann fondacije.
Pandemija koronavirusa i posljedično neadekvatno djelovanje vlade povećavaju jaz između bogatih i siromašnih, što pokreće nove društvene tenzije. Nedostatak obrazovanja dovodi do veće socijalne nejednakosti u Njemačkoj. Tamo gdje nedostaju jednake mogućnosti u obrazovanju, siromaštvo je neizbježno.
Roditelji ili oni koji sami izdržavaju djecu te kojima je teško izdvojiti novac za preživljavanje, obično nemaju sredsva ili uređaje za komunikaciju koji omogućavaju njihovoj djeci učenje u virtualnom svijetu.
Iako se mnogi Nijemci nadaju da će se nacionalni program vakcinisanja i testiranja na koronavirus moći ubrzati kako bi se izborio sa smrtonosnim virusom, mnogi strahuju da bi različiti oblici drugih mutacija koronavirusa mogli ograničiti javni život i u godinama koje dolaze.
Kancelarkina “cik-cak” putanja u borbi protiv bolesti zasigurno nije pomogla odagnati strah ljudi od zemlje zahvaćene virusom u nepredvidivoj budućnosti.
"Merkel je sjajno obavila posao u borbi protiv finansijske krize iz 2008. godine, kao i izbjegličke 2015. godine, ali je podbacila u borbi protiv korone", rekao je vodeći njemački zdravstveni stručnjak, govoreći pod uslovom da ostane anoniman: “Više od 80.000 ljudi umrlo je u Njemačkoj od bolesti COVID-19, jer vlada nije imala jasnu covid-strategiju."
