oluja boris

Meteorolog objasnio zašto je došlo do poplava kakve se događaju jednom u vijeku

Radovi na sanaciji područja pogođenih poplavom i dalje su u punom jeku. Neka su mjesta još uvijek nedostupna. Pune razmjere štete još se ne mogu procijeniti. Meteorolog sada u nizu tvitova objašnjava zašto je došlo do poplave vijeka.

Nakon razornih poplava u Donjoj Austriji, dvanaest gradova i područja i dalje je bilo nedostupno ili teško dostupno. Otkako je oluja počela prošlog vikenda, hitne službe već su završile 17.107 misija. Ukupno su ušestvovale 2.984 vatrogasne brigade s 49.153 interventne službe i 5.472 vozila.

Osiguravateljska industrija očekuje velike štete nakon nedavnih oluja u Austriji. Prema podacima Udruženja osiguravatelja (VVO), očekuje se šteta od 600 do 700 miliona eura. Kako radovi na čišćenju napreduju, meteorolog objašnjava zašto je došlo do razorne poplave.

Meteorolog ORF-a Manuel Oberhuber u nizu tvitova objašnjava kako je došlo do poplave. On navodi 7 razloga:

Snaga niskog i visokog. Razlika u pritisku zraka bila je vrlo velika tokom dana.

Brzina povlačenja niska. Najniža se kretala vrlo sporo od petka do ponedjeljka.

Putanja niskog. Depresija se nije samo polako kretala.

Klimatske promjene. Posljedica toga su visoke temperature zraka i vode u istočnom Sredozemlju i Crnom moru.

Tačka okluzije (OP). Ovo je područje poznato po posebno obilnim kišama tokom niskih temperatura.

Saobraćajna gužva u Alpama. Ako zrak struji sa sjevera prema planinama, prisiljen je uzdići se.

Konvergencija, tj. spajanje vjetra. Kada zrak struji zajedno, mora se dizati, što zauzvrat dovodi do kondenzacije i više kiše. Što je konvergencija jača, to je kiša jača.

Naposljetku, meteorolog ORF-a objašnjava da su padavine s takvim tragom, koje su donijele posebno jaku kišu, bile 13% češće u posljednjih nekoliko desetljeća i dovele bi do oko 20% više padavina.