Ovaj je ponedjeljak bio najtopliji dan ikada zabilježen jer je globalna prosječna temperatura po prvi puta premašila 17 stepeni, prema mjerenjima američkih naučnika, piše The Times. Prosječna dnevna temperatura zraka na površini planeta 3. juna bila je 17,01 stepeni. Izmjerila je to američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu. I meteorolozi su začuđeni.
Premašilo je to prijašnji rekord od 16,92 stepeni od 24. jula prošle godine. Prosječna svjetska temperatura zraka, koja obično varira između 12 i nešto ispod 17 stepeni svakog dana u godini, iznosila je u prosjeku 16,2 stepeni početkom juča od 1979. godine otkad ta mjerenja postoje, i 2000. godine.
Novi rekord je tek potrebno potvrditi drugim mjerenjima, no on bi uskoro mogao biti ponovno oboren nakon što na sjevernoj hemisferi počne ljeto.
Prosječna globalna temperatura obično nastavlja rasti do kraja jula ili početka augusta. U mnogim regijama širom svijeta sada vladaju vrućine i ekstremne vremenske nepogode. Tako su temperature u Kini došle do 35 stepni, a zemlje sjeverne Afrike iskusile su vrućinu od čak 50 stepeni.
Toplinski valovi u SAD doveli su do nekoliko smrtnih slučajeva u posljednjih nekoliko sedmica, kada su temperature prelazile 43 stepena.
Ove godine je zabilježen i najtopliji juni ikada u Velikoj Britaniji, s prosječnom temperaturom od 15,8 stepeni, što je nadmašilo prijašnje rekorde iz 1940. i 1976. godine.
Čak su i na Antarktiku, gdje je trenutno zima, zabilježene visoke temperature.
"Ovo nije prekretnica koju bismo trebali slaviti. To je smrtna presuda za ljude i ekosisteme", rekla je Friederike Otto, klimatska naučnica s Instituta Grantham za klimatske promjene i okoliš na Imperial Collegeu u Londonu.
Na jugozapadu Kine je u jakim pljuskovima i poplavama poginulo najmanje osoba, a četiri se smatraju nestalima. Smrtni slučajevi su zabilježeni od ponedjeljka, kada su jake kiše pogodile tu regiju. Nizozemsku je također ove sedmice pogodila najjača do sada zabilježena ljetna oluja. Jedna je osoba poginula, a međuanrodni zračni i željeznički saobraćaj bio je u haosu.
Aerodrom Schiphol u Amsterdamu, jedno od najprometnijih evropskih čvorišta, otkazao je čak 400 letova, dok su Eurostarovi vozovi za London i neke njemačke gradove također otkazani. Jedna je žena (51) poginula kada je stablo palo na njezin automobil u gradu Haarlemu blizu Amsterdama, a autoceste su također bile blokirane srušenim stablima i prevrnutim kamionima.
Vanredno stanje proglašeno je i na dalekom istoku Rusije, gdje su se širili ljetni požari zbog jake vrućine i grmljavinske oluje.
Naučnici kažu da su klimatske promjene u kombinaciji s pojavom El Nina krive za novi prosječni dnevni temperaturni rekord.
"Nažalost, čini se da je ovo samo prvi u nizu novih rekorda ove godine jer rastuće emisije ugljendioksida i stakleničkih plinova zajedno s El Ninom podižu temperature na nove vrhunce", kaže Zeke Hausfather, istraživač s Berkleya.
To se događa posvuda. Ovi će se rekordi samo nastaviti rušiti i sada je vrijeme da im pristupimo s hitnošću kako bismo bili sigurni da idemo prema rješenjima i odgovorima koji imaju smisla za sve, kaže Kathryn Bowen, zamjenica direktora Melbourne Climate Futures.
Vjerovatno je da će temperature porasti još više iznad povijesnih prosjeka tijekom sljedeće godine, s povratkom fenomena El Nino u Tihi okean. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je u utorak potvrdila da je povratak El Nina upravo u toku.
"Pojava El Nina će uvelike povećati vjerovatnost rušenja temperaturnih rekorda i izazivanja ekstremnih vrućina u mnogim dijelovima svijeta te u okeanima", rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas i dodao da su rana upozorenja od velike važnosti za spašavanje života.
WMO je rekao da sada postoji 90 posto vjerocvatnosti da će El Nino potrajati u drugoj polovini 2023. godine te da će biti barem umjerene jačine.
Tokom El Nina temperatura određenog područja centralnog i istočnog Pacifika raste. To pomaže u stvaranju oblaka i padalina na tom području, umjesto nad Australijom, što može dovesti do sušnijih uvjeta i suše u zemlji
