Proljeće i jesen godišnja su doba s hirovitim vremenom, no zadnjih decenija ni ljeta ni zime nisu pošteđeni naglih i snažnih oscilacija u atmosferskim prilikama. Loša je to činjenica za one koji su posebno osjetljivi na promjene vremena – meteoropate.
Nedavna su istraživanja pokazala da je 30 posto stanovništva u umjerenom klimatskom pojasu osjetljivo na promjene vremena. Skoro svaki treći čovjek osjeća se slomljeno kad naglo zahladi, naglo zatopli, počne kišiti ili puhati vjetar.
„Meteorološki faktori koji utječu na čovjeka su temperatura zraka, vlaga, brzina vjetra, atmosferski pritisak, kiša i oluje s tipičnim učincima koje imaju na zrak - ionizacijom, elektricitetom i turbulencijom. Simptomi su naglašeniji ako je više faktora prisutno istovremeno“, kaže dr. Angelico Brugnoli sa Zavoda za klimatološku medicinu pri Milanskom univerziteta.
Trajanje simptoma
Obično oko 24 sata prije nastupa promjene vremena osjetljivi ljudi osjećaju neke simptome. Tegobe su najizraženije neposredno prije nego što nastupi promjena vremena, a počinju se ublažavati kad je promjena dovršena. Ako nove vremenske prilike potraju, simptomi prolaze nakon dan ili dva i vraćaju se uoči iduće promjene. Najčešći su simptomi potištenost, bezvoljnost, razdražljivost, tjelesna slabost, problemi s pritiskom, glavobolja, bolovi u zglobovima i mišićima, teško disanje, probavne smetnje i neobjašnjivi umor.
Česte su i kardiovaskularne smetnje kao što su lupanje srca i bol u prsima. Dva su glavna tipa meteoropatije. Primarna meteoropatija javlja se kod zdravih ljudi, koji trpe tegobe samo uoči i tijekom vremenskih promjena. Sekundarna meteoropatija pogađa ljude koji su otprije bolesni i kojima vremenske promjene pogoršavaju stanje. Među njima su oni koji pate od migrene, astme, alergije, osteoartritisa, uklještenja živaca, bolova u leđima, čira na želucu, žučnih i bubrežnih kamenaca. Mnogi oboljeli od migrene i bolesti zglobova kao što je reumatoidni artritis uspješnije prognoziraju nastup lošeg vremena nego iskusni meteorolozi. Ljekari potvrđuju da takvi pacijenti osjećaju bol dok se približava ciklona - fronta niskog pritiska.
„Atmosferski faktori, a ponajviše pad zračnog pritiska, vrlo su važni okidači kod mnogih bolesnika“, tvrdi dr. George Urban iz klinike Diamond Headache u Chicagu.
Pojava srčanog ili moždanog udara dolaskom hladne fronte nastaje usljed stezanja krvnih žila što uzrokuje povećanje otpora u kardiovaskularnom sistemu, čime se dodatno opterećuje srce i dolazi do porasta krvnog pritiska. Suprotno, za vrijeme vrućina dolazi do širenja krvnih žila i do pada krvnog pritiska što posebno smeta meteoropatima.
Reuma i artritis
Poznato je da reumatičari predosjećaju nevrijeme danima unaprijed po bolovima u bolesnim zglobovima i kostima. Takvi bolovi zahvaćaju i ožiljke po tijelu, a vezani su uz zračni pritisak.
Pogoršanje reumatskih bolova prije ciklone i pada atmosferskog pritiska uzrokovano je širenjem sinovijalne tekućine i zraka unutar zglobnih ovojnica. Sličan mehanizam uzrokuje pritisak na mišiće i živce, što za posljedicu ima bolove.
Nedavno je istraživanje potvrdilo da nagle promjene u temperaturi i pritisku zraka uzrokuju nalete glavobolja i migrena. Istraživanje objavljeno u reviji Neurology obuhvatilo je 7,054 pacijenta koji su u Bostonu liječeni od migrene tokom sedam godina. Istraživači su provjerili kakvi su atmosferski uvjeti vladali jedan do tri dana prije no što su pacijenti primljeni u bolnicu. Sniženje zračnog pritiska dva do tri dana prije posjete bolnici povećavalo je rizik od migrene. I porast temperature povećava šansu od migrene po stopi od 7,5 posto za svakih pet dodatnih Celzijevih stepeni. Ciklona i prateći pad atmosferskog pritiska uzrokuje i druge poremećaje u organizmu.
Zlokobna južina
Pad pritiska često je praćen toplim južnim vjetrom. Topli su vjetrovi pozitivno ionski nabijeni, što znači da su bogati česticama zraka kojima nedostaje po jedan elektron. Pozitivni ioni pogubno djeluju na raspoloženje jer narušuju rad moždanog centra hipotalamusa i hipofize, žlijezde s unutarnjim izlučivanjem.
Po nekim ispitivanjima, broj je osjetljivih na vremenske prilike u porastu. Borbene taktike
Istraživanja pokazuju da tjelesno aktivni ljudi, koji provode više vremena na otvorenom, jedva osjećaju promjene atmosferskih uvjeta. Stoga pronađite vremena za izlazak iz kuće da biste ojačali otpornost organizma na vanjske utjecaje. Izložite se cijelom rasponu temperatura i vlažnosti zraka pa se prošetajte i po kiši i snijegu. Ako morate provoditi mnogo vremena u zatvorenom prostoru, dobro ga osvijetlite i redovno zračite.
Čvrst i krepak san vrlo je važan za meteoropate pa im dr. Brugnoli preporučuje prirodni sedativ kao što je valerijana, kamilica…
Četiri meteorološka tipa
U pogledu odnosa prema vremenskim prilikama postoje četiri tipa ljudi. Pripadnost tipu ne ovisi o godišnjem dobu u kojemu ste rođeni, nego prema ličnosti.
- Proljetni je tip vrlo aktivan, nemiran i agresivan. Ne vodi računa o zdravlju i ne osjeća umor dok mu organizam nije potpuno iscrpljen. Od vremenskih ga prilika najviše smeta jak vjetar. Trebao bi povremeno boraviti u brdskim ili šumovitim predjelima.
- Ljetni je tip otvoren, optimističan, aktivan i ambiciozan. Otporan je na sve oblike stresa, uključujući klimatski. Može živjeti u većini krajeva svijeta, a ne odgovara mu jedino krajnja vrućina.
- Jesenski je tip vrlo osjetljiv i pesimističan. Loše podnosi svaku vremensku promjenu i temperaturne krajnosti. Najbolje se osjeća živi li u umjereno toploj i suhoj klimi u blizini toplih mora.
- Zimski je tip povučen, spor, oprezan i uporan. Loše podnosi stres i bol te je sklon tjeskobi i depresiji. Osjetljiv je na vlagu i hladnoću, koje mu uzrokuju bezvoljnost, tjeskobu, potištenost, zadržavanje tekućine i debljanje. Preporučuje mu se život u suhim, sunčanim i toplim krajevima.
