Hrvatski lider Zoran MIlanović na Godišnjoj skupštini UN-a u New Yorku dotakao se brojnih svjetskih političkih tema, poput pandemije koronavirusa, Libije, Afganistana, terorizma, ali i Bosne i Hercegovine.
- U ovom trenutku povijesti nam je iznad svega potrebna nada. Nasilje, siromaštvo i glad ponovno rastu - rekao je Milanović.
Dodao da više ne možemo ignorirati klimatske promjene i da je sve učestalije migracije stvaraju brojne razmirice.
- Istovremeno, populisti i dezinformacijske kampanje ignoriraju činjenice, što na uznemirujući način može poljuljati povjerenje javnosti u znanost i u medije. Međutim, mi ne možemo, ne smijemo i nadam se da nećemo popustiti - rekao je Milanović.
Naša je dužnost, kao globalnih vođa, da zadobijemo povjerenje ljudi i da im damo nadu, naglasio je Milanović.
- Multilateralizam, međunarodna solidarnost i suradnja imaju malo alternativa, ako ih uopće imaju. To je razuman put racionalnih ljudi - dodao je.
U tom je kontekstu rekao da želi ponovno naglasiti predanost Hrvatske u borbi s mnogim izazovima današnjice.
- To uključuje klimatske promjene, solidarnost u vremenima krize, zaštita ljudskih prava, očuvanje međunarodnog prava, promoviranje obrazovanja i osnaživanje žena, mirno rješavanje sukoba, borba s organiziranim kriminalom, korupcijom i terorizmom - rekao je Milanović.
Dotakao se i Bosne i Hercegovine.
- Bosna i Hercegovina, kako bi krenula naprijed, treba okvir koji se temelji na principima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavništva. Koncept konstitutivnog naroda često je pogrešno predstavljen kao prepreka jednakim pravima svih građana. Reforme u BiH su nasušno potrebne - rekao je Milanović.
Nažalost, narativi u Bosni i Hercegovini često se kreću između dva uporno neostvariva i nepravedna cilja – centraliziranog upravljanja i separatizma. Svaki je destruktivan na svoj način i protivan duhu ustavnog okvira, koji proizlazi iz Daytonsko-pariškog sporazuma - dodao je Milanović.
