Bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i sadašnji predsjednik Republike Srpske u godini prije izbora više puta je umanjivao genocid u Srebrenici i veličao osuđene ratne zločince, pjevao pjesmu čiji jedan dio slavi ubijanje Hrvata, vjernike u džamiji nazivao sigurnosnom prijetnjom, odbijao je dozvoliti rad inspektorima s “mirisom iz Sarajeva” te Bošnjake, kao etničku skupinu, kontinuirano oslovljavao prema vjerskoj pripadnosti – muslimani. Zvanično je istraživanje pokazivalo da je Milorad Dodik najveći pojedinačni izvor mrzilačkih narativa u BiH.
Izjave i incidenti
Naime, prema istraživanju BIRN-a BiH o izjavama i incidentima u godini prije izbora koji mogu izazvati mržnju, Dodik je političar koji se ističe brojem i kontinuiranim unosima u bazu podataka “Mapiranje mržnje”. U januaru, kada je došlo do povećanog broja incidenata i diskriminatornog govora, Dodik je kao političar insistirao na slavljenju neustavnog Dana Republike Srpske.
Ali istraživanje BIRN-a BiH pokazuje da, uprkos brojnim prijavama, Dodik do sada nije kažnjen. Niti za jednu od izjava zbog mogućeg širenja ili poticanja mržnje.
Politički zvaničnici nisu kažnjeni ni za veća krivična djela, zbog čega sa puno samopouzdanja krše i druge zakone. Objašnjava ovo Branko Todorović, direktor Helsinškog odbora za ljudska prava.
“Oni znaju da neće biti kažnjeni. Zato što kontrolišu institucije koje bi trebale da procesuiraju govor mržnje”, kaže Todorović.
Kršenje zakona
BIRN BiH je od oktobra 2021. do izbora u oktobru 2022. godine mapirao incidente, diskriminatorni i govor mržnje. Te negiranje ratnih zločina i genocida, kao i veličanje ratnih zločinaca, kako bi vidjeli na koji način se mržnja koristi i širi tokom predizbornog perioda. Dok su neki od unosa jasno kršenje zakona, drugi nisu izričito zabranjeni. Ali su važni u širem kontekstu širenja mržnje u BiH. Od ukupno 124 unosa u bazu, samo je jedan incident procesuiran kao incident iz mržnje za koji je podignuta optužnica. Prema podacima koje je BIRN BiH uspio prikupiti, policije i tužilaštva su postupali samo po zaprimljenim prijavama. I nisu istrage pokretali po službenoj dužnosti, što mogu uraditi na osnovu izvještaja iz medija ili objava na društvenim mrežama.
Prema podacima policijskih agencija, od 77 incidenata koje je zabilježio BIRN BiH, formirano je ukupno 14 predmeta. U konačnici je podignuta samo jedna optužnica. Pojedina tužilaštva i policije odgovarali su drugačije od drugih, uz objašnjenje da ne vode evidenciju na način kako je postavljeno u zahtjevu za podatke, pa nije bilo moguće dobiti konačan broj predmeta.
Rasna i vjerska mržnja
Krajem septembra 2022. godine, Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu je podiglo optužnicu protiv dvije osobe zbog krivičnog djela “izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”.
Tada su trojica muškarca pjevali četničke i nacionalističke pjesme. Te vrijeđali Bošnjake, zbog čega su uhapšeni.
Prema podacima baze zasnovanim na praćenju tri dnevnika javnih emitera, deset internet portala i pet dnevnih novina, kao i objava političara i istaknutih javnih ličnosti na društvenim mrežama, značajan skok u broju incidenata desio se u januaru 2022. godine. Kada je zabilježeno 14 incidenata širom BiH, uglavnom tokom ili u vezi s obilježavanjem Dana Republike Srpske 9. januara. Veličanje ratnih zločinaca se povećalo u septembru, predizbornom mjesecu, kada je zabilježeno pet unosa. Od kojih se najveći dio odnosio na veličanje zasluga preminulog Radoslava Brđanina, osuđenog na 30 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti počinjene u BiH.
Mapiranje mržnje
Od upita za ukupno 26 institucija, deset tužilaštava i devet policijskih uprava odgovorilo je o zabilježenim incidentima tokom godinu dana u bazi “Mapiranje mržnje”. Prema odgovorima dostavljenim BIRN-u BiH, od desetina zabilježenih unosa, policijske uprave su postupale po 14 prijava. Odnosno tužilaštva su formirala predmete za ukupno 11 slučajeva.
Mapiranje je zabilježilo 22 slučaja negiranja ratnih zločina ili veličanja osuđenih za ratne zločine, od kojih je Državno tužilaštvo formiralo samo tri predmeta. Od kada je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u ljeto 2021. godine dopunama Krivičnog zakona zabranio negiranje ratnih zločina, državni tužioci nisu podigli niti jednu optužnicu.
Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić je na pitanje BIRN-a BiH o ovim predmetima kazao da nema zastoja. Ali nije mogao reći kada će biti podignute optužnice.
“Možemo biti u potpunosti zadovoljni u Tužilaštvu BiH. I mislim, čitavo društvo u globalu – jer je nesporno da je ta zakonska odredba postigla svrhu generalne prevencije. I na kraju krajeva možemo zaključiti da su ljudi jednostavno oprezniji u javnoj komunikaciji kada govore o temama koje se tiču zločina protiv međunarodnog humanitarnog prava”, kaže Kajganić.
Formiran predmet
Mapiranje BIRN-a BiH zabilježilo je 23 slučaja koji se mogu smatrati diskriminatornim govorom, primjeri koji mogu potaknuti ili raspirivati mržnju.
Za dva unosa koja su okarakterisana kao govor mržnje, formiran je jedan predmet za jedan od unosa.
Halisa Skopljak, službenica za pravne poslove u Misiji OSCE-a u BiH i voditeljica referata koji se bavi krivičnim djelima učinjenim iz mržnje. Kaže kako njihovi podaci pokazuju da se krivična djela iz mržnje dešavaju u prosjeku oko 140 puta godišnje. Ali kroz njihovu evidenciju prolaze samo incidenti prijavljeni policijskim agencijama.
“Prema našim saznanjima, puno veći broj je onih incidenata koji se dese ali se ne prijave”, kaže ona.
Diskriminatorni govor
Dodikove izjave čine gotovo polovinu svih unosa koji se odnose na govor mržnje, diskriminatorni govor i negiranje zločina. Od 47 unosa, njih 22 odnose se na Dodika. Za razliku od njega, svi ostali pojedinci – političari i istaknute javne ličnosti – imali su samo po jedan unos u bazu.
Arijana Saračević Helać, dugogodišnja televizijska novinarka, kaže kako je bila prva žrtva mrzilačkog govora Milorada Dodika. Kada joj je na konferenciji za medije tokom pregovora u Prudu prije 15 godina uputio uvredljive riječi kada se predstavljala.
“Tog trenutka kada su izostale reakcije, prvo mojih kolega i javnosti, političara, moglo se očekivati evo šta je dalje uslijedilo”, kaže Saračević Helać.
Negirao zločin
Dodik je, prema bazi BIRN-a BiH, sedam puta negirao zločin na način da je ili umanjio kvalifikaciju genocida ili je relativizirao. Te veličao haškog osuđenika. U jednom obraćanju ispred Predsjedništva BiH on je, komentarišući izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida u BiH. I svih drugih ratnih zločina, kao i veličanje osuđenih za ratne zločine, kazao da o Srebrenici misli što i ranije.
“Bio je zločin, nikakva politička kvalifikacija genocida ne može se tamo upotrijebiti. Ja sam bio u Izraelu prije nekoliko dana i razgovarao sa stručnjacima koji su stava da tamo nije bio genocid”, kazao je Dodik tada.
Sadašnji predsjednik Republike Srpske je 14 puta označen i u kategoriji korištenja diskriminatorskog govora kroz bazu “Mapiranje mržnje”.
U obraćanju Odboru za vanjsku politiku Evropskog parlamenta, Dodik je 11 puta Bošnjake nazvao muslimanima. Također je upitao kako to da se Evropa bori protiv muslimanske države. U Bosni i Hercegovini gura Srbe i Hrvate u takvu državu.
Iz Tužilaštva BiH su za BIRN BiH kazali da je protiv Dodika formiran jedan predmet za veličanje zasluga Brđanina nakon njegove smrti i da je on u radu, bez dodatnih detalja o fazi predmeta.
Milorad Dodik nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Ratni zločinci
Prema bazi BIRN-a BiH, broj negiranja genocida i drugih zločina, te veličanje osuđenika za ratne zločine od političara ili javnih ličnosti se blago povećao u zvaničnoj predizbornoj kampanji tokom septembra 2022. godine, kada je zabilježeno pet takvih slučajeva od ukupno 22 zabilježena u godini dana. Najveći broj veličanja ratnih zločinaca u septembru odnosi se na izjave Dodika, ali i Željke Cvijanović i Radovana Viškovića nakon smrti Brđanina.
Ranije u toku godine, tadašnji član Predsjedništva Šefik Džaferović je u jednom slučaju, tokom obraćanja na obilježavanju godišnjice Četvrtog korpusa Armije BiH, umanjivao zločine koje je činila Armija Bosne i Hercegovine.
Prema pisanju drugih agencija i medija, on je negirao da je Armija iza sebe ostavljala logore. Ali su iz njegovog kabineta za BIRN BiH odgovorili da on nije negirao da su postojali logori, već da iza Vlade i Armije BiH nisu ostali “koncentracioni logori”.
Za BIRN BiH su iz Državnog tužilaštva potvrdili da je zbog ove izjave po prijavi formiran predmet. I da je u radu, ali nisu iznosili detalje o fazi u kojoj se nalazi.
