za Raport

Ministar Hasičević: E-trgovina je trenutno najveće sivo područje u trgovini. Novim zakonom se tome staje u kraj

Svi oni koji žele da se bave e-trgovinom moraju biti registrirani i moraju potrošačima ponuditi dostupnim osnovne podatke propisane Zakonom: e-mail adresu, broj telefona, registracioni broj,…

Trgovci koji trguju putem e-platformi također su obuhvaćeni novim Zakonom o unutrašnjoj trgovini koji je stupio na snagu 7. novembra ove godine, a čija primjena počinje osam dana kasnije, dakle 15. novembra.

Niame, članom 50. jasno je definisana prodaja na daljinu i elektronska trgovina kao zasebna vrsta trgovine na daljinu, a stavom 2. propisano je da prodaju na daljinu, a samim time i e-trgovinu može da obavlja samo trgovac koji se registrovao za tu vrstu trgovine.

Pitali smo ministra trgovine FBiH Amira Hasičevića na koji način će biti regulisana ova odredba.

Ministar za Raport kaže da su u poodmakloj fazi izrade Zakona o e-trgovini kao lex specialis zakona (poseban zakon koji odstupa i nadjačava opći zakon).

Na izradi zakona sarađuju sa E-commerce udruženjem, vlasnicima najvećih platformi, ljudima koji imaju svoje web shopove, potrošačima, stručnjacima iz oblasti porezne politike…

E-trgovina - najveće sivo područje

"E-trgovina je trenutno najveće sivo područje u trgovini. Siguran sam da ćemo tome stati u kraj", kaže ministar Hasičević za Raport.

Dodaje da su ovim zakonom postavili jednu vrlo bitnu "krovnu odredbu".

"Svi oni koji žele da se bave e-trgovinom moraju biti registrirani i moraju potrošačima ponuditi dostupnim osnovne podatke propisane Zakonom: e-mail adresu, broj telefona, registracioni broj,…

Dosad smo imali problem da se jednostavno uveze roba, otvori se 20 fiktivnih online shopova, i vi kad kupite neku robu poslije toga nit koga možete nazvati niti možete ostvariti svoje pravo kao potrošač, a država opet ne može da iskontroliše ukupan promet i naplatu poreza po tom osnovu", govori nam ministar trgovine FBiH.

Od novčane kazne do zatvaranja objekata

Za nepoštivanje Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH propisane su kazne od 2.000 KM do 15 hiljada KM.

Pitali smo ministra Hasičevića kome su propisane minimalne, a kome maksimalne kazne.

Hasičević govori da će za određene vrste prekršaja u startu izreći minimalnu kaznu, a da će za ponovljeni prekršaj napraviti i upravni postupak, odnosno upravnu mjeru od oduzimanja robe do zatvaranja objekta.

"Minimalna i maksimalna kazna zavise od vrste samog prekršaja i od broja ponovljenih prekršaja, odnosno fiskalne discipline ili poštovanja zakona samog poreznog obveznika."

Ministar Hasičević napominje da je Zakon donesen na zahtjev Sindikata radnika u trgovini i uz dogovor sa poslodavcima.

"Tome ćemo stati u kraj"

"Nemamo mi više koga pitati o tome. Poslodavci su jasno rekli da će ispoštovati u cijelosti Zakon s obzirom da je ovo jedan moderan zakon utvrđen sa evropskim pravima. Sindikat će biti naša najbolja kontrolna mjera", ističe Hasičević za Raport.

Što se tiče neradne nedjelje, mi ćemo vidjeti i kroz sistem fiskalizacije, dakle bilo ko da izda fiskalni račun nedjeljom, automatski će Federalna uprava za inspekcijske poslove to znati.

A ukoliko neko želi da prekrši Zakon u svim mjerama, da ne daje fiskalni račun, da nisu prijavili radnika… e tome ćemo stati u kraj upravo ovakvim načinom donošenja zakona", zaključuje federalni ministar trgovine Amir Hasičević u razgovoru za Raport.