Vijesti

Ministar Hrnjić za Raport: Poljoprivreda bi mogla biti u velikom problemu, u nju treba ulagati

Poplave koje su nanijele ogromne štetu po poljoprivredu su, možemo reći konačno, iza nas.

Tim povodom razgovarali smo sa ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Kemalom Hrnjićem i upitali kakva je procjena štete te hoće li doći do poskupljenja određenih proizvoda kako su najavili poljoprivrednici.

Ministar kaže da do sada nisu dobili nijednu informaciju sa terena kad su u pitanju procjene štete nakon poplava.

"Posjetili smo ugrožena područja nakon poplava i razgovarali sa gradonačelnicima tih gradova, kantonalnim Vladama, međutim još uvijek nismo dobili bilo kakav dokument koji govori o bilo kakvoj procjeni štete po poljoprivredu."

Poljoprivrednici su procijenili da su štete velike, kaže dalje, ali nisu od nas tražili nikakve zahtjeve i za sada nemamo konkretnih informacija.

"Sačekat ćemo vrijeme žetve i obiranja plodova da bi mogli vidjeti koliko je usjeva uništeno u ovim poplavama, i nisu tu samo u pitanju poplave nego i nepovoljni vremenski uslovi koji na nekim područjima traju i do mjesec-dva što će se sigurno negativno odraziti i na usjeve, ali pravo stanje nećemo znati dok ne dođe do žetve i ubiranja plodova", kaže.

Dodaje da su bili u Posavini, te da konkretno kad je u pitanju pšenica, ne može niko potvrditi koliki je procenat štete usjeva.

"Oni tvrde da će doći do poskupljenja od nekih 20-30%, međutim to još ne možemo potvrditi. Moramo sačekati žetvu i vidjeti koliki su prinosi po hektaru. Ukoliko se dese niski prinosi po hektaru, a što je velika vjerovatnoća da hoće, i ukoliko se dese niske otkupne cijene kako tvrde poljoprivrednici da će se desiti, onda će poljoprivreda biti u velikom problemu", kaže.

Dodaje da će Ministarstvo zakonski učiniti sve što je moguće s njihove strane.

"Pokušat ćemo animirati i mlinove, da imaju jednu fer otkupnu cienu žitarica u ovoj sezoni, a na poljoprivrednicima je da se potrude da prinosi po hektaru budu što bolji i veći, što ne zavisi samo od njih već i od vremenskih prilika, ali moramo sačekati žetvu koja je najavljena negdje za 20. juli. Mislim da ćemo tada biti mnogo pametniji i vidjeti ustvari koliki problem tu imamo."

Na pitanje kako smanjiti uvoz, a povećati izvoz, ministar kaže:

"Upravo ovim što mi radimo, dakle poticanjem poljoprivredne proizvodnje unutar Federacije BiH."

Napomenuo je da se ove godine izdvaja 164 miliona KM poljoprivredi, a prošle godine je to bilo 106 miliona, dakle skoro 60 miliona KM više nego prošle godine.

"Mislim da je to sasvim dovoljno novca da poljoprivrednici shvate da je ovo grana u koju treba ulagati i da ima budućnosti u ovoj zemlji. Mi ćemo učiniti sve da ova sredstva iz godine u godinu budu sve značajnija i veća kao bi potakli primarnu poljoprivredu i ne bi morali uvoziti proizvode iz vana."

Kaže da nije istina da sve uvozimo, te da dosta toga proizvodimo sami, međutim da bi sigurno moglo bolje i da na tome treba raditi.

"Mi radimo sve što je u našoj nadležnosti, pokušavamo da cijene ne rastu tako što naše proizvođače i prerađivače stimuliramo da cijene na policama budu niže. Mi smo danas imali razgovor s najvećim trgovačkim lancem u BiH i upravo smo išli u tom pravcu - da naši proizvodi budu što zastupljeniji na policama trgovačkih lanaca i da budu što konkurentiniji u odnosu na uvozne proizvode."

Ističe da se dijalogom na nivou FBiH može dosta toga postići.

"Imajte na umu da sam ja tu tek mjesec dana i da vrlo teško možemo iz korijena promijeniti stvari za tako kratko vrijeme ali da možemo učiniti sve što je u našoj moći da pomognemo, sigurno da ćemo učiniti. Plan za to postoji, samo treba što više proizvoditi i onda neće uvoznici toliko uvoziti.

Navest ću primjer šampinjona, tamo gdje imamo dovoljno svoje domaće prozvodnje nema uvoza nikako i to je recept i za ostale proizvode. Ako budemo kvalitetno proizvodili, uz što nižu cijenu, da bude prihvatljiva i potrošačima na tržištu sigurno je da ćemo zamijeniti uvozne proizvode domaćim. Ukoliko uvoznici budu i jefitniji i boljeg kvaliteta na našim policama onda se to neće desiti, dakle moramo prije svega ponuditi građanima kvalitet i nižu cijenu da bi bili konkurentni uvoznim prozvodima", zaključuje Hrnjić.