Mira Pekić, predsjednica Komisije za odlučivanje o sukobu interesa i zastupnica PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za Raport je komentirala novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH.
Pekić je stalno upozoravala na dosadašnje manjkavosti i slabe mehanizme za utvrđivanje i sankcioniranje sukoba interesa.
A iako i sama političarka, često je kritikovala to što o sukobu interesa političara na funkcijama odlučuju također političari. Smatra da i novi Zakon ipak ne rješava sve probleme.
Obuhvata sve nivoe vlasti
"Ono što je dobro, jeste da je sukob interesa kao institut ostao isti, obuhvata sve nivoe vlasti i to je u redu.
Međutim, ima i mnogo toga nedorečenog i nejasnog", kaže Pekić.
Činjenica da je u novom Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH predviđeno da komisija koja će ubuduće odlučivati o sukobu interesa neće glasati na principu entitetskog glasanja, što je u skladu s evropskim standardima.
Za Pekić, koja je zastupnica iz bh. entiteta Republika Srpska, to je iznenađujuće.
Naročito, jer je, kako kaže, SNSD kao dio vladajuće koalicije zagovarao takav način glasanja u svim tijelima na nivou BiH.
Prema njenim riječima, od ranijih stavova koje su zastupali, kod ovog Zakona, odstupili su i SNSD i HDZ.
"Samim tim što nema entitetskog glasanja u samoj komisiji, govori o tome da je SNSD vjerovatno u nekim stvarima odstupio od stvari koje su ranije zagovarali.
I ne samo SNSD, nego je od nekih stvari odstupio i HDZ. Oni su jasno govorili da neće dopustiti da se ide na niže nivoe vlasti, bili su jasni njihovi stavovi i kod ovog postojećeg zakona nisu se slagali s tim i njima je to bilo nezamislivo.
Mogući problemi
A, vidim u novom Zakonu je kao što je i u sadašnjem definirano da će se gledati budžeti svih nivoa vlasti, finansiranje kako javnih ustanova, tako preduzeća, i nevladinih organizacija.
Tako da ne znam šta se dogodilo u tom njihovom međusobnom pregovaranju", kaže Pekić.
Predsjednica sadašnje Komisije za odlučivanje o sukobu interesa nije optimistična da će buduća komisija, čije osnivanje predviđa novi Zakon, biti nezavisna.
Prema njenom mišljenju, to proizilazi iz odredbi u Zakonu da će komisija organizaciono biti smještena unutar Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, u okviru koje će i ostvarivati sredstva za svoj rad, a budžetski zahtjev za rad tog tijela ispostavljat će direktor Agencije, što prema mišljenju Pekić, može biti problematično.
„Ako ta komisija slučajno bude istraživala direktora i zamjenika direktora Agencije, tu će doći do svojevrsnog sukoba interesa.
Ponovo pravimo probleme, u smislu nezavisnog finansiranja i organizacionog oblika te komisije koja će biti nekakva fantomska organizacija unutar Agencije.
To nije dobro, jer će komisija biti pod određenim političkim utjecajima, samim tim što će Agencija tražiti za komisiju i sredstva za plaće i za sve druge troškove koji budu potrebni za rad komisije.
Bojim se da će komisija doći u situaciju da bude spriječena da radi i odlučuje", smatra Pekić.
Uzmi ili ostavi
Za Pekić je sporna i odredba u novom Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH koja se tiče nekih od sankcija koje će izricati buduća komisija.
"Nedostavljanje izvještaja će se sankcionirati kaznom do 10.000 KM, a davanje lažnih podataka kaznom do 20.000 KM.
Malo mi je čudno, onaj ko ne dostavi će biti manje kažnjen od onog ko da lažne podatke. Ako neko da lažne podatke, onda je to krivično djelo i to se moglo drugačije regulisati", naglašava Pekić.
Također, Pekić kaže da s obzirom na to da će oba Doma Parlamentarne skupštine danas o Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH glasati po hitnom postupku, što znači da nema mogućnosti ulaganja amandmana, niti bilo kakvih intervencija da će parlamentarci o ovom zakonu odlučivati po principu „uzmi ili ostavi“.
Podsjećamo, ovaj zakon jedna je od prioriteta koje vlasti BiH moraju ispuniti do 21. marta kada će se odlučivati o tome da li će BiH otvoriti pristupne pregovore s Evropskom unijom.