Generacija Z svakodnevno koristi umjetnu inteligenciju (AI), ali većina njih i dalje preferira pomoć ljudskih stručnjaka kada se suočavaju s izazovima mentalnog zdravlja, pokazuje istraživanje stručnjaka sa Univerziteta Algebra, Bernays i Effectus veleučilišta, predstavljeno u utorak.
Iako 74 posto ispitanika redovno koristi AI alate poput ChatGPT-a i Siri za informisanje, obrazovanje i zabavu, prisutan je oprez prema korištenju AI-a u oblasti mentalnog zdravlja.
Naime, 76 posto ispitanika radije bi potražilo pomoć ljudskog stručnjaka nego koristilo AI za emocionalne i mentalne probleme, dok bi samo 10 posto bilo spremno koristiti AI alate u tom kontekstu, objasnili su istraživači prilikom predstavljanja rezultata istraživanja u Novinarskom domu.
Generacija Z vidi AI kao koristan alat u svakodnevnim zadacima, ali naglašava rizike u osjetljivim područjima poput mentalnog zdravlja.
Iako nešto više od četvrtine ispitanika prepoznaje potencijalnu povezanost između AI-a i mentalnog zdravlja, samo 10 posto njih zapravo koristi AI alate za podršku u tom segmentu.
Zabrinutost zbog privatnosti podataka takođe ograničava širu primjenu AI-a u mentalnom zdravlju, jer 43 posto ispitanika izričito navodi da ne bi koristili ove alate zbog straha od ugrožavanja privatnosti.
Unatoč visokom stepenu AI pismenosti među mladima, zabrinutost zbog mogućih negativnih efekata tehnologije ostaje prisutna.
Ispitanici su najpozitivniji prema AI-u u kontekstu filtriranja toksičnog sadržaja na društvenim mrežama i edukacije o mentalnom zdravlju, ali 43 posto njih smatra da bi ljudski stručnjaci i dalje trebali imati ključnu ulogu u pružanju emocionalne podrške i liječenju mentalnih problema.
Rezultati ukazuju na rastuće mentalne izazove među mladima, uključujući depresiju, anksioznost i stres uzrokovan poređenjem s drugima na društvenim mrežama.
Zabrinjavajuće je da samo devet posto redovno traži stručnu pomoć, dok nešto više od četvrtine ispitanika smatra da im je potrebna, ali je još uvijek nisu potražili. Ovi podaci ukazuju na potrebu za jačom prevencijom mentalnih problema i većim poticanjem mladih na traženje profesionalne pomoći.
Istraživanje, koje je provedeno od decembra 2024. do marta 2025. godine, pod vodstvom Roberta Kopala, Krešimira Žnidara i Darije Korkut, uz podršku kompanije Prizma CPI, pokazuje duboku povezanost između mentalnog zdravlja mladih i digitalne tehnologije.
