Znamo za izreku "jedna jabuka na dan, doktor iz kuće van", no slično bi se moglo reći i za narandžu, limun ili bilo koju drugu voćku iz skupine citrusa. Limeta, grejp, narandža, mandarina i ostali citrusi odličan su izvor antioksidansa, vitamina i drugih dragocjenih nutrijenata, uključujući vlakna, folate i kalij. Istraživanja su pokazala da nas nutrijenti kojima obiluju mogu zaštititi od brojnih kroničnih bolesti, poput raka, dijabetesa i srčanih bolesti, da imaju važnu ulogu u prevenciji neuroloških bolesti, smanjuju upalu i poboljšavaju gastrointestinalne funkcije, smanjuju rizik za nastanak bubrežnih kamenaca i još mnogo toga. Jarkih boja, mirisno i aromatično, osvježavajuće i sočno, citrusno voće bi zbog svojih dragocjenih zdravstvenih dobrobiti trebalo biti važan dio naše svakodnevne prehrane.
Borci protiv upale
Citrusno voće je važan izvor flavonoida među kojima su hesperdin, hasperetin, naringin, kvercetin, rutin, nobiletin, tangeretin i drugi. Oni štite od djelovanja slobodnih radikala i smanjuju upalu, a to njihovo protuupalno djelovanje štiti od raka, neurodegenerativnih poremećaja, ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. Uz to, flavonoidi iz citrusa imaju sposobnost moduliranja sastava mikrobioma crijeva i njegove aktivnosti. Tu su i prehrambena vlakna kojima obiluju citrusi, i to podjednako onim topivim i netopivim. Topiva vlakna pomažu u smanjenju vrijednosti LDL kolesterola, a time i smanjenju rizika za bolesti srca i krvnih žila, te poboljšavaju kontrolu šećera u krvi jer usporavaju njegovu apsorpciju, što za posljedicu ima zdravije vrijednosti šećera u krvi. Netopiva vlakna pomažu kod problema zatvora jer povećavaju volumen stolice i osiguravaju da se sadržaj brže kreće kroz probavni sustav.
Jačaju zdravlje mozga
Flavonoidi antioksidativnog djelovanja u citrusima mogu pomoći u poboljšanju zdravlja mozga i smanjenju rizika za neurodegenerativne bolesti, poput Parkinsonove i Alzheimerove. Istraživanje objavljeno 2017. u časopisu British Journal of Nutrition, provedeno na uzorku od više od 13.000 osoba starije životne dobi u Japanu, otkrilo je da su ispitanici koji su svakodnevno jeli porciju citrusnog voća imali 23 posto manji rizik za razvoj demencije od onih koji su citruse jeli dva puta sedmično ili manje. Naime, osnovni uzrok tih bolesti je odumiranje stanica, a flavonoidi pomažu u smanjenju njihova odumiranja.
Smanjuju rizik za bubrežne kamence
Povišena koncentracija minerala u mokraći može uzrokovati nastanak bubrežnih kamenaca koji su izuzetno bolni. Jedna vrsta kamenaca uzrokovana je niskom razinom citrata u urinu, a studija objavljena 2014. u časopisu Urology pokazala je da su bubrežni kamenci češći u osoba koje rjeđe jedu citruse. Objašnjenje je jednostavno: citrusi mogu podići razinu citrata u našem urinu, a to smanjuje rizik za nastanak ovog tipa bubrežnih kamenaca.
Štite srce
Jedna mala studija iz 2006., objavljena u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry, pokazala je da su osobe koje su bile podvrgnute zahvatu ugradnje premosnice imale niže vrijednosti LDL kolesterola, triglicerida i ukupnog kolesterola nakon samo jednog mjeseca konzumiranja jednog grejpa dnevno. Neke tvari u citrusnom voću mogu poboljšati markere za zdravlje srca, a među njima su svakako vlakna i flavonoidi. Više od 100 fitokemikalija u citrusnom voću smanjuje upale koje su štetne za srce, a visok udio vlakana pomaže u smanjenju vrijednosti LDL kolesterola. Osim toga, citrusi ili agrumi su odličan izvor folata te jedan plod sadrži oko osam posto dnevno preporučenog unosa. Folati prirodno smanjuju razinu aminokiseline homocisteina, a povišene razine homocisteina dokazano su povezane s povećanim rizikom za srčane bolesti.
Čuvaju nas od tumora probavnog sistema
Revizija studija iz 2017., objavljena u časopisu Frontiers in Pharmacology, analizirala je 22 studije o citrusima te otkrila kako istraživanja snažno sugeriraju da ova vrsta voća može pomoći u borbi protiv raka. Pokazalo se da, u usporedbi s ostalim vrstama voća, imaju znatno veću zaštitnu ulogu protiv tumora probavnog sistema, uključujući rak usne šupljine, jednjaka, želuca i debelog crijeva. Vitamin C, karotenoidi i flavonoidi u voću i povrću, a naročito u citrusima koji njima obiluju, imaju sinergijsko djelovanje koje pomaže u prevenciji raka.
