Dok su u mnogim mjestima u BiH koja imaju status grada građani jučer direktno izabrali kandidata kojeg žele vidjeti na čelu gradskih uprava, Sarajevo i Mostar gradonačelnike biraju indirektno i građani ova dva grada nemaju pravo sami birati osobe koje će voditi ova dva grada u narednom četverogodišnjem mandatu.
Do sada je bilo nekoliko neuspjelih inicijativa da se izmijeni Izborni zakon BiH i da građani grada na Neretvi i grada na Miljacki, sami odaberu gradonačelnike.
Dok se to ne desi, gradonačelnik Mostara će se birati na sjednici Gradskog vijeća dvotrećinskom većinom, a ako niko od kandidata ne bude imao tu većinu u prva dva kruga, onda se gradonačelnik Mostara, u trećem krugu bira natpolovičnom većinom.
I posredni izbori u znaku političkih igara i trgovine
Inače, u Mostaru će ovogodišnji izbor gradonačelnika biti drugi po redu od postizanja deblokade izbornog procesa 2020. godine, jer se izbori u Mostaru prije toga nisu održavali od 2008. godine, zbog čega je ovaj grad nosio i epitet 'grada slučaja'.
Prije četiri godine izbori u Mostaru nisu održani u isto vrijeme kada i u ostalim dijelovima BiH, a tada je za gradonačelnika izabran Mario Kordić iz HDZBiH, a čemu su prethodile razne kontroverze.
Nema sumnje da će i ovogodišnji izbor mostarskog gradonačelnika biti biran i popraćen raznim pričama o političkoj trgovini između, prvenstveno SDA i HDZBiH koji godinama vladaju s tim gradom.
Ništa manje zanimljiv sigurno neće biti ni izbor gradonačelnika Sarajeva.
Da bi bio izabran gradonačelnik Sarajeva prvo treba biti izabrano Gradsko vijeće kojeg čini 28 vijećnika iz sarajevskih općina Centar, Novo Sarajevo, Stari Grad i Novi Grad koji prvo moraju preuzeti mandate u tim općinama.
Svako općinsko vijeće iz četiri sarajevske općine bira po sedam delegata za Gradsko vijeće Sarajeva.
Konstitutivni narodi, Bošnjaci, Hrvati i Srbi dobivaju po najmanje 20 posto mjesta u Gradskom vijeću, a za delegate iz reda Ostalih zagarantirana su najmanje dva mjesta u Gradskom vijeću, bez obzira na izborne rezultate.
Građani bi sigurno drugačije birali
Kod izbora gradonačelnika Sarajeva kandidat koji dobije 15 glasova, odnosno natpolovičnu većinu postaje gradonačelnik.
I u Mostaru i u Sarajevu predsjedavajući gradskog vijeća i gradonačelnik ne mogu biti biirani iz reda istog naroda.
Građani Sarajeva posebno su bili razočarani kada nakon prošlih lokalnih izbora za gradonačelnika Sarajeva u Gradskom vijeću nije bio izabran Bogić Bogićević jer je vladajuća većina odigrala prljavu političku igru i na perfidan način uskratila podršku Bogićeviću da postane gradonačelnik.
Tada se i čulo dosta inicijativa za izmjenu Izbornog zakona BiH, ali i Ustava FBiH i KS koji bi omogućili građanima da direktno biraju gradonačelnika Sarajeva, ali to se do danas nije desilo.
Nakon lokalnih izbora u BiH 2020. godine koji su održani u svim mjestima u BiH u novembru, izuzev u Mostaru jer su te godine u tom gradu izbori održani u decembru, gradonačelnica Sarajeva je izabrana tek u aprilu 2021. godine, dok je gradonačelnik Mostara izabran u februaru 2021. godine.
Sudeći prema raznim kadrovskim križaljkama o kojima se pričalo još i prije izbora, teško je za očekivati da ćemo gradonačelnike Mostara i Sarajeva dobiti u ovoj godini.
I Brčko Distrikt tek čeka izbor gradonačelnika kojeg također ne biraju građani, nego ga bira i razrješava Skupština.
