kako se zadužiti?

Mračni oblaci nadvijaju se nad manjim bh. entitetom: Dodikova secesionistička politika dolazi na naplatu

Strani investitori su okrenuli leđa RS

Bh. entitet RS je imala vrlo optimistične planove o zaduženju za ovu godinu. Kako bi se zadužili u ukupnom iznosu od 1,1 milijardu maraka, stručna lica iz Vlade RS su htjela da prodaju državne obveznice na stranom tržištu u vrijednosti od skoro 800 miliona maraka. Ipak, strani investitori su okrenuli leđa RS, pa su taj iznos morali da prodaju na domaćim berzama, i tako zaduže građane po enormno visokim kamatama.

Zahvalnost za ovo ide na adresu lidera vladajućeg SNSD– a i njegove secesionističke politike, prenosi BN televizija.

U budžetu za 2023. godinu RS je planirala da se na domaćem i stranom tržištu hartija od vrijednosti zaduži za 1,1 milijardu maraka. Zaduživanje budžeta u ovoj godini se trebalo izvršiti prodajom 300 miliona maraka hartija od vrijednosti na domaćem tržištu, i 780 miliona na stranom finansijskom tržištu.

Rebalans budžeta ili obrtanje brojeva

Ipak, rebalans budžeta donio je promjene koje obrću brojeve. Od domaćih povjerilaca je planirana duplo veća pozajmica, 610 miliona, ili za 310 miliona više. Zauzvart, smanjeno je zaduživanje na stranom tržištu, i ono sada umjesto 780 miliona iznosi 469,5 miliona.

Budžet RS je došao do gornjeg praga budžetskog deficita, s obzirom da je po svim ekonomskim pravilima, maksimalan deficit budžeta 3 odsto, dok je u Republici Srpskoj taj procenat 3,21.

"U ovom trenutku, zašto je RS odlučila da promijeni pravac zaduženja i preusmjeri taj iznos duga na unutrašnje zaduženje. Pa možda baš zato što je došla do gornjeg praga budžetskog deficita, koji je signal, s obzirom na našu populaciju i BDP, tamo nekim ljudima s novcem, koji odmah drugačije definišu pravila i uslove", objašnjava ekonomista Đorđe Lazić.

Jelena Trivić poručuje da bi Vlada RS rado izašla na strano tržište, ali ih berze poput londonske i bečke koje su prije bile aktuelne, sada neće, odnosno ne žele da kupuju obveznice Srpske.

"RS je dva puta izašla na međunarodno tržište. Očigledno da sada ne postoje uslovi da se to uradi ponovo", kaže Trivićeva.

Ona objašnjava da nije problem stanje duga koje je trenutno oko 44 odsto ukupnog BDP – a, već tok duga, što se odnosi na otplatu, jer rate kredita koje dospijevaju u ovoj godini i u narednom periodu rast, a vi nemate ni rast BDP – a koji prati rast prihoda.

Zaduženja ne idu po planu

Da zaduženja ni na domaćem tržištu ne idu po planu, pokazuje posljednja prodaja trezorskih zapisa za skoro 40 miliona maraka, iako je planirano 20 miliona.

A da u Vladi ne čekaju ni minut kada se treba zadužiti, pokazuje već zakazano zaduženje putem obveznica od 30 miliona maraka, po kamatnoj stopi od čak 5,8 posto.

Iako iz Vlade Srpske kriju informacije o kupcima, predsjednik RS Milorad Dodik je nedavno potvrdio ono o čemu mediji mjesecima već pišu, da kada zafali novca, državne hartije od vrijednosti kupuje Srbija.

„Zahvalni smo Srbiji i tačno je da je ona u jednom trenutku opšte hajke na RS, preko nekih finansijskih institucija otkupila deo evroobveznica koje smo ranije emitovali i time nam pomogla“, priznao je nedavno Dodik.

„Konačno je priznato od strane ključnih ljudi koji vode RS i koji zadužuju sve nas na domaćem i inostranom tržištu, to je činjenica koja je nama dobro poznata, da kada je teško Srbija je uvijek tu kada vladajući SNSD nije u stanju da na jedan efikasan i racionalan način upravlja finansijama RS“, poručuje Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.

Vlada Republike Srpske slične planove o zaduženju ima i za narednu godinu. Optimistično, prema odluci o zaduženjima za 2024., plan je da se na domaćem tržištu dugoročno zaduži 141 milion maraka, a na međunarodnom tržištu 810 miliona maraka, u sličnom iznosu kao i u ovoj godini.

Nameće se logično pitanje, da li premijer ima prevelika očekivanja, s obzirom na to da je ova godina pokazala da strani investitori smatraju Srpsku nesigurnim tlom za kupovinu državnih obveznica.