Dok se peludna groznica i alergije uzrokovane drvećem obično povezuju s proljećem, sezonske
alergije također mogu porasti tokom ranih jesenskih mjeseci. Hladan jesenski zrak krije iritanse koji
mogu biti jednako neugodni kao i pelud. Alergeni s drveća i trave lebde zrakom u proljeće, ljeto i
jesen, prema Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH). Te čestice mogu ući u nos, oči, uši i usta
osobe, izazivajući alergijsku reakciju.
“Najčešća jesenska alergija je ambrozija, koja se oprašuje od 15. avgusta do početka oktobra kroz
većinu srednje Evrope, uključujući tu naravno i BiH”, rekla je dr. Amela Vilić, porodični liječnik u
Ambulanti Dobrinja. “Alergija uzrokuje peludnu groznicu, sa simptomima koji uključuju kihanje,
curenje nosa, začepljen nos, svrbež nosa i suzne oči.”
Spore plijesni također se oslobađaju u jesen i postaju sve češće u zraku kako raspadnuto lišće i
druga vegetacija padaju na tlo, kaže dr Vilić. To pogoršava simptome alergije jer kako se broj čestica
plijesni penje sve više, one postaju sve iritantnije za osobe s alergijama. Visok broj plijesni također
pridonosi problemima s disanjem kod osoba s astmom, kaže dr Vilić, dodajući da “nažalost, jesen je
također sezona virusa, s povećanim brojem prehlada i gripe.”
Budući da se sve to događa u isto vrijeme, često je teško reći što je zbog alergija, a što zbog
infekcije.
Pokušaj izbjegavanja jesenskih alergena boravkom u kući vjerojatno neće uspjeti, kaže dr Vilić, jer je
niska vlažnost u domovima još jedan glavni okidač simptoma nazalne i plućne alergije. Niska vlaga
isušuje sluznicu i dovodi do upale, dok hladan, suh zrak uzrokuje oticanje sluznice nosa, što rezultira
začepljenim nosom i curenjem.”
Dr Vilić napominje da postoje razne metode kojima se može smanjiti ili čak spriječiti pojava alergija.
„Isto kao što trebate izbjegavati mjesta s visokom travom, ne izlaziti ujutru, kada je koncentracija
alergena najveća, tako trebate osigurati da i u kući nemate 'okidače', kao što su prašina, otvoreni
prozori, duhanski dim, pojava plijesni.“
Čišćenje cipela čim dođete kući, promjena odjeće, temeljito brisanje ljubimca kada dođe iz šetnje,
nepušenje u kući, upotreba prečišćivača vazduha su osnove koje redovno trebate raditi kako biste
osigurali što manju izloženost alergenima, pa samim tim i pojavu alergija.
„Naravno, teško je čim dođete u kuću mijenjati odjeću, prati kosu, brisati ljubimca…ali dok boravite u
kući, ili bilo kojem zatvorenom prostoru, možete puno učiniti. Prečišćivači vazduha su sada prilično
dostupni, investirajte u kupovinu kvalitetnog, sigurno ćete osjetiti promjene. Nemojte pušiti, jer
duhanski dim iritira i pojačava simptome alergija kod mnogih ljudi. Uopće, trebali bi izbjegavati sve
prostorije u kojima se puši, jer bilo kakvo izlaganje duhanskom dimu pogoršava i izaziva simptome
alergija,“ upozorava dr Vilić i dodaje da, ukoliko to nije moguće, jedno od rešenja mogu biti i
bezdimne alternative koje ne stvaraju duhanski dim, stvarni 'triger' alergija, što umnogome olakšava
život svima koji pate od njih.
“Glavna prednost bezdimnih alternativa jeste to što ne sagorijevaju duhan već ga zagrijavaju, čime
ne dolazi do oslobađanja duhanskog dima već aerosola koji sadrži značajno manje nivoe štetnih
materija. Usljed odsustva sagorijevanja bezdimne alternative prilikom korištenja ne stvaraju ni pepeo
koji udisanjem može iritirati gornje disajne puteve i pogoršavati simptome alergija”, kaže dr Vilić.
Posude za ispiranje dišnih puteva s fiziološkom otopinom se također mogu koristiti za liječenje
simptoma alergija. Imunoterapija (cijepljenje protiv alergija) može biti učinkovita opcija ako imate
ozbiljne alergije koje ne reagiraju na opcije koje se izdaju bez recepta. Injekcije djeluju postupno,
izlažući imunološki sustav određenom alergenu kako bi mogao izgraditi toleranciju, savjetuje Dr
Vilić.
“Pripremiti se protiv alergija ne znači stražariti na prozoru u strahu od peludi i drugih alergena. Ali,
poduzimanje navedenih mjera opreza može vam pomoći da alergijama lakše upravljate tokom cijele
godine,” zaključuje dr Vilić.
