Profesor doktor Asim Mujkić kaže u razgovoru za Raport da su i aktuelni izbori u Turskoj pokazali da je društvo u ovoj državi podijeljeno na dvije struje.
Jednu koju predvodi aktuelni predsjednik Recep Tayyip Erdogan, sa platformom političnog islama, i drugu, republikansko-sekularističnu, na temeljima politike Kemala Ataturka, oličenu u opoziciji.
Urbane sredine na strani opozicije
"Isto tako, vidimo da već tradicionalno urbane sredine daju podršku republikanskim, sekularističkim snagama dok uglavnom ruralne sredine i provincije daju podršku Erdoganu", kaže profesor s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
Naglašava da se taj obrazac ponavlja već nekoliko izbornih ciklusa.
"Tako je bilo i za očekivati da će ovo biti tijesna borba, pa čak i da ćemo ući u u drugi krug. To smatram naročitim uspjehom Erdoganovog oponenta", objašnjava Mujkić.
Na naše pitanje da li se Erdogan već u prvom krugu približio maksimumu glasova na koji može računati i da li je izazivač Kemal Kilicdaroglu možda i favorit u već izvjesnom drugom krugu izbora, profesor kaže:
"Mislim da Erdogan nije na maksimumu. Treći kandidat koji je učestvovao na predsjedničkim izborima, Sinan Ogan, radikalni je nacionalista. Mislim da će dosta tih glasova preći Erdoganu.
S druge strane, za očekivati je da će izazivač Kilicdaroglu uspjeti mobilizirati mlađu populaciju, jer primijetili ste, da se mlađi ljudi opredjeljuju za promjenu.
Međutim, veoma je teško očekivati definitivnu promjenu. Svaka promjena ići će jako teško s obzirom na to da Erdogan suvereno vlada 20 i više godina Turskom. Kroz svoje, hajde nazovimo, upitne demokratske metode uspio je paralisati opoziciju.
Da ne govorimo o masovnim hapšenjima intelektulaca i pritiscima na medije. Uspio se uvući u šire pore društva tako da dosta stvari drži pod kontrolom. Mislim da će vrlo teško doći do promjene, ali ljudski je nadati se...".
Erdogan ima sljedbenike u BiH
Zanimljivo je bilo čuti Mujkićevo mišljenje o tome kako bi se eventualni poraz Erdogana morao reflektovati na zbivanja u Bosni i Hercegovini, gdje aktuelni turski predsjednik ima vjerne saveznike.
"Mi znamo da Erdoganova politika ima direktne sljedbenike u BiH. Riječ je, naravno, o Stranci demokratske akcije (SDA) koja nesebično podržava Erdogana.
Nesporno je da bi promjena vlasti u Turskoj izazvala i gubljenje važnog, strateškog saveznika za SDA i sličnim političkim strujama koje na tom koketiranju sa političkim islamom grade svoju političku platformu, kao i na antizapadnjačkoj retorici koju vidimo da kod Erdogana metastazira".
Iako mnoge čudi da su Erdoganu podršku uoči izbora dali i predsjednik SDA Bakir Izetbegović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, dakle dva političara koji navodno imaju suprotstavljenje politike u BiH, Mujkića to nimalo ne iznenađuje.
"To su slični afiniteti, koji su skloniji pomalo čvrstorukaškoj politici. Više su okrenuti nacionalizmu. Dakle, oni se lako prepoznaju i pružaju podršku jedan drugom.
Možemo govoriti i o ljubavi prema Orbanu i slično. Te su političke snage više konzervativne i više usmjerene ka nacionalno-identitetskoj priči. U to se savršeno uklapaju, bez obzira na nacionalni predznak, i Erdogan i Dodik i Izetbegović", tvrdi Mujkić.
S tog aspekta, sasvim je razumljivo za Mujkića da i Izetbegovićeva SDA i Erdoganova AKP partija vode slične kampanje, pozivajući se na vjeru, šireći strah od dolaska "drugih", ali i šireći antizapadnu retoriku.
Mobilizirati stanovništvo
"Obrazac je identičan. Koriste se slične fraze, vrlo slični pojmovi, vrijednosno orijentirani u političko islamskom smislu. Čak se išlo dotle da se govori da će 'nove jame biti ako SDA izgubi'. Čujemo i kod Erdogana da će, ako pobijedi opozicija, 'ženama zabraniti marame'.
To je čitav niz tih jeftinih, ali čini mi se uspješno zastrašujućih fraza, koje se koriste s ciljem da se mobilizira stanovništvo i jedne i druge zemlje. Repertoar je ideološki identičan, samo se primjenjuje zavisno od konteksa na različite načine u različitim državama", naglašava Mujkić.
Jos jedna sličnost političkih scena jeste da se opozicija u Turskoj ujedinila protiv Erdogana, kao što je u BiH protiv Izetbegovića.
"U načelu, koliko god možemo kritikovati opoziciju, koliko god možemo ukazivati i na nedosljednosti, govorim sada i o BiH i o Turskoj, ono što čini jednu demokratiju, jeste mogućnost smjene.
Bez obzira na to što neko dobija izbore, loše je kad neko vlada 20 ili više godina, loše je po demokratiju. Garniturama koje su tako dugo na vlasti pruža se mogućnost da se učvrste na pozicijama, da razapnu često, nažalost, koruptivne mrže, koje vidimo i u Turskoj i ovdje kod nas.
Promjena je zdrava za demokratiju. Dakle, bez obzira što možemo milion stvari prigovoriti tim drugim snagama koje dolaze, naprosto je loše za demokratiju dati bilo kome mogućnost da vlada decenijama", rekao je Mujkić za Raport.
