puno je problema

Obišli smo Gerontološki centar u Sarajevu. Stanje je loše i jadno, direktor je optimista

Kad su u pitanju finansije, koje su inače rak-rana ovakvih institucija, posljednji put cijene su podigli 2014. godine i to za 30 maraka

Nedavno su predstavnici sindikata u zdravstvu na pres-konferenciji iznijeli nevjerovatne uslove u kojima rade. Nije tajna da je generalno stanje u ovom bh. segmentu blago rečeno katastrofa.

Između ostalih, predsjednica Sindikata Gerentološkog centra Edina Bahtanović opisala je stanje u ovom centru.

Problem kadra se nameće kao jedan od glavnih problema.

“To je jedna strana priča”, reći će direktor ove ustanove Mirza Musa za Raport.

“Istina je da nemamo kadra i to je niz godina problem s kojim se ova ustanova suočava. Ali, nije spomenuto šta je urađeno po tom pitanju. Ove godine planiramo preko konkursa zaposliti ljude na 15 pozicija. Čekamo saglasnosti Ministarstva. Također, pored tih 15 pozicija, planiramo 10 osoba zaposliti preko službe za zapošljavanje, upravo kako bismo prevazišli taj nedostatak”, dodaje sagovornik Raporta.

Navodi da je i ranije primljeno osoblje, ali da ove godine idu na to da povećaju broj radnika sa 130 na 140. Očekuju programe službe za zapošljavanje, saglasnost Ministarstva i odmah kreću u realizaciju.

“Po sistematizaciji imamo 200 mjesta i ona nije ni blizu popunjenosti. Potrudit ćemo se da se ove godine približimo broju od 200 dižući sa 130 do 140. Ako pričamo o standardima, sestara je sasvim dovoljno, sad iskazujemo veću potrebu, ali standard koji je određen je manjkav. To pokušavamo da promijenimo”, priča Musa.

Na pitanje Raporta koliko centar broji sestara, a koliko štićenika, odgovara da imaju osamnaest sestara, 345 štićenka te da prihvatište ima 25.

Nedostatak doktora

Problem predstavlja i manjak doktora u ovoj ustanovi.

“Tačno je da imamo jednu doktoricu koja dođe ponedjeljkom, to je doktorica iz ambulante Aneks i evidentno je da ne može da pregleda 350 ljudi. Mi imamo ugovor s domom zdravlja, gdje tim porodične medicine treba da dođe tri puta sedmično te da dom zdravlja radi sve transporte za Klinički centar, domove zdravlja... Dom zdravlja ne ispunjava to od 2001. godine. Od toga imamo jednu doktoricu doma zdravlja koja dolazi jednom sedmično. Da bismo to prevazišli, imamo šest ugovora o djelu angažiranih doktora. Od toga četiri specijalista koja dođu dva puta mjesečno, ali imamo i dva doktora, doktoricu iz ambulante Alipašino Polje, A faza, koja dolazi ponedjeljkom, srijedom i petkom, imamo doktora koji dolazi utorkom i četvrtkom, tako da smo obezbijedili pet dana u sedmici da je doktor prisutan bar dva sata. Također, pripremamo angažman kako bismo osigurali doktora i subotom dva sata”, govori sagovornik Raporta.

Potcrtava da je bilo i neistina koje je njihov sindikat iznio. Što se tiče izjave da nemaju ambulantu, kaže da imaju rješenje o registraciji ambulante i ispunjavanju svih tehničkih i ostalih uslova iz decembra 2022. godine.

“Tražimo način da riješimo problem ambulante, da imamo dva doktora koja bi se brinula o 350 ljudi. Nažalost, imamo tu problem. Raspisali smo konkurs za tri doktora, ali niko se nije javio. Da bi doktor funkcionirao, treba da ima sve, šifre, pristup zdravstvenom sistemu doma zdralja, gdje su kartoni… Dvije godine skrećemo pažnju na to. Mi se ovdje ljudima borimo za život. Treba nam konkretna pomoć za konkretna rješenja”, jasan je Musa.

Ono što je dodatni problem jeste što su njihove potrebe sve više zdravstvene prirode, ali su pod Ministarstvom za rad i socijalnu politiku.

Ministarstvo ima sluha

“Ono ima sluha, ministrica je na posljednjoj skupštini objašnjavala planove u kojima se Gerontološki centar kreće. Ovaj centar je jedina ustanova zdravstvene zaštite koja nije na budžetskom poslovanju. U saradnji s ministricom i Vladom planiramo vraćanje ustvari na budžet Kantona Sarajevo kako bi se ovim uposlenicima osigurale plate i kako bi se osiguralo dugoročnije poslovanje ove institucije. Ostali smo zaglavljeni između socijale i zdravstva”, priča direktor.

Kad su u pitanju finansije, koje su inače rak-rana ovakvih institucija, posljednji put cijene su podigli 2014. godine i to za 30 maraka. Tako su devet i po godina funkcionirali. U 2022. godini imali su dvije cijene, 407 i 627, to im je prihod.

“Recimo u toku 2022. na trošak po korisniku bio je 1.250 maraka, a prihodujemo, u prosjeku, 500 maraka. Sada su se povećale cijene u 7. mjesecu prošle godine, što nam je izazvalo dodatne probleme. Mi smo najveća, ali i najjeftinija ustanova. Sad su cijene 700 i 850 maraka, toliko su troškovi poslovanja porasli, prihodi su nam u prosjeku 800 maraka, ali su nam rashodi duplo veći”, pojašnjava Musa.

Ministarstvo je shvatilo njihov problem i, kako kaže, nazire se rješenje u okviru vraćanja na budžetsko poslovanje. Rade na tome da nađu dugotrajno rješenje. Ministarstvo je promijenilo cijene, što im je pomoglo. Dodaje da Ministarstvo i Vlada Kantona ove godine učestvuju s milion i devetsto hiljada maraka te da je to najveći iznos koji je Vlada dala u posljednjih 10 godina sve da bi poslovali na nuli.

Jasmin Avdović, predsjednik Sindikata zdravstva KS za Dom zdravlja, na presu je kazao da se u centru ne daju injekcije.

Problemi pravne prirode

“Istina je da ne dajemo injekcije. Od 2019. bilo je problema pravne prirode zbog kojih naši uposlenici nisu bili u mogućnosti da daju parenteralnu terapiju, ali treba naglasiti da je najavljena i izmjena sistematizacije gdje će se apliciranje parenteralne terapije uključiti ljudima u opis posla, tako da će i to biti riješeno”, poručuje Musa.

To da plate nisu adekvatne, kaže direktor, nije ni blizu istine. Povećanja plata su između 40 i 50 posto u odnosu na prije dvije godine.

“To su argumenti. Imali smo povećanje osnovice sa 330 na 385, potom generalno povećanje za 10 posto, 2015. Ovdje su ljudima ukinuti posebni uslovi rada, tj. otežani, nakon osam godina vratili smo im te posebne uslove, to ide od 5 do 20 posto, zavisno od radnog mjesta. To je rezultat dugogodišnje borbe Sindikata i Ministarstva da se to vrati”, objašnjava sagovornik Raporta.

Kaže da su svi problemi identificirani i radi se na njima. Na Skupštini se raspravljalo o stvarnim problemima ove ustanove, a stvarna su, ističe, dva problema, jedna je finansijska održivost i tu nazire stabilizacija, drugi je problem zdravstvene njege.

“Ono što su propustili da kažu jeste da smo prije četiri godine imali 100 nepokretnih korisnika, sad ih imamo blizu 270, od 345 korisnika. Iskoristio sam priliku na skupštinskoj govornici da kažem da se pretvaramo bukvalno u palijativnu njegu. Nemamo alate da odgovorimo na to, ali pokrenuli smo određene procedure”, zaključuje Musa za Raport.