Rumunjska je ozbiljna vojna sila, zbog čega rizik da NATO-skeptični, proruski kandidat Calin Georgescu postane njen predsjednik sljedeće nedjelje zabrinjava ovaj vojni savez.
Zemlja od 19 milioa stanovnika je u NATO-u već dvije decenije i u njoj se nalazi zračna baza koja se širi kako bi postala najveća u Evropi.
Gleda na Krim
Rumunija graniči s Ukrajinom, gleda preko Crnog mora u Krim koji je okupirala Rusija, poslala je oružje i munuciju u Kijev i dom je američkom odbrambenom raketnom sistemu Aegis Ashore u Deveseluu, u južnoj Rumuniji, gdje su smještene rumunske i američke snage, prenosi Politico.
Međutim, te međunarodne veze osuđuje Georgescu, koji je osudio projektile Deveselu kao nacionalnu "sramotu", zalagao se za ukidanje rumunske pomoći Ukrajini i pozvao na "rusku mudrost" u oblikovanju vanjske politike.
U isto vrijeme, Georgescu insistira na tome da se ne želi povući iz saveza.
"Ne želim iz NATO-a, ne želim iz Evropske unije.
Međutim, ono što želim je zauzeti stav, ne klečati tamo. Kao što sam rekao, trebamo učiniti sve što je u našem nacionalnom interesu”, rekao je Georgescu.
Čak i da je Georgescu bio sklon povlačenju iz NATO-a, to bi bilo teško postići jer krajnja desnica nema većinu u parlamentu.
To bi također moglo razljutiti Rumunje, od kojih 88 posto podržava članstvo u ovom vojnom savezu, prema nedavnoj anketi.
Međutim, prema rumunskom političkom sistemu francuskog tipa, predsjednik je šef države, vrhovni komandant oružanih snaga i zadužen za vanjsku politiku.
Imati NATO-skeptika u palači Cotroceni, stoga, moglo bi stvoriti velike probleme za savez.
Georgescu bi mogao kopirati mađarskog premijera Viktora Orbána, na primjer, i djelovati kao pro-Kremaljski kvaritelj odnosa unutar NATO-a.
Potkopava ulogu
Dramatična politička promjena u Bukureštu, dakle, mogla bi potkopati ulogu Rumunije kao jednog od glavnih regionalnih sigurnosnih igrača vojnog saveza.
Zemlja je jedan od najvećih potrošača u savezu, leti borbenim avionima F-16, kupuje glavne borbene tenkove M1 Abrams od Amerike i namjerava otvoriti jednu od najvećih zračnih baza u NATO-u.
Također je rasporedila trupe u Irak i Afganistan.
Ta rastuća vojna moć dolazi na pozadini više od dvije decenije brzog privrednog rasta koji je transformirao zemlju iz balkanske košarice u sve prosperitetniju naciju koja je čak nadmašila starog rivala Mađarsku u smislu BDP-a po glavi stanovnika.
"Uloga Rumunije znatno je evoluirala u proteklih 20 godina otkako se pridružila NATO-u, a zemlja je napravila korake prema tome da bude oslonac sigurnosti, a ne samo potrošač sigurnosti", rekla je Anca Agachi, analitičarka politike u RAND think tanku.
Od ruske invazije na Ukrajinu prije gotovo tri godine, Rumunija je poslala oružje, uključujući sistem protuzračne odbrane Patriot, i pomogla u usmjeravanju međunarodne pomoći Kijevu.
Također graniči s Crnim morem — gdje Rusi napadaju civilna plovila i postavljaju mine.
Ruske bespilotne letjelice prošle su kroz rumunski zračni prostor na putu za napad na Ukrajinu, a na njenoj su teritoriji pronađeni dijelovi drona.
Vitalni partner
"Blizina Ukrajine postavila je Rumuniju kao vitalnog logističkog partnera", rekla je Antonia Colibasanu, geopolitička analitičarka firme Geopolitical Futures, dodajući da je Rumunija također centar za obuku ukrajinskih pilota F-16.
Čelnici NATO-a složili su se u martu 2022. uspostaviti četiri dodatne multinacionalne borbene jedinice duž istočnog ruba saveza, uključujući onu pod vodstvom Francuske u Rumuniji.
Jedinica stacionirana u Cincuu bit će unaprijeđena u brigadu od 4.000 vojnika do sljedeće godine. Uključuje trupe iz Belgije, Luksemburga, Sjeverne Makedonije, Poljske, Portugala i Sjedinjenih Amerčkih Država.
Osim raketne odbrane u Deveseluu, Rumunija namjerava potrošiti 2,7 milijardi dolara pretvarajući svoju zračnu bazu Mihail Kogalniceanu u jedan od najvećih NATO-ovih objekata.
Nakon što nadogradnje budu dovršene 2030., Kogalniceanu će ugostiti više od 10.000 vojnika i civila, od kojih će neki biti prebačeni iz američke baze Ramstein u Njemačkoj.
