Izraelsko ubistvo Hassana Nasrallaha, dugogodišnjeg vođe Hezbollaha, velika je eskalacija u njegovom ratu s libanonskom militantnom skupinom.
To je, potencijalno, dovelo regiju jedan korak bliže mnogo širem i još štetnijem sukobu, sukobu koji uvlači i Iran i SAD.
Dakle, gdje je vjerovatno da će se otići odavde?
To uveliko ovisi o tri osnovna pitanja.
Šta će učiniti Hezbollah?
Hezbollah se previja od udarca za udarcem.
Njegova zapovjedna struktura je obezglavljena, s više od desetak najviših komandanata ubijenih. Njegove komunikacije su sabotirane šokantnim detonacijama dojavljivača i walkie-talkieja, a mnogo oružja uništeno je u zračnim napadima.
Sigurnosni analitičar za Bliski istok sa sjedištem u SAD-u Mohammed Al-Basha kaže: "Gubitak Hassana Nasrallaha imat će značajne implikacije, potencijalno destabilizirajući skupinu i kratkoročno mijenjajući njene političke i vojne strategije."
Ali svako očekivanje da će ova oštro anti-izraelska organizacija iznenada odustati i tražiti mir pod izraelskim uvjetima vjerovatno će biti pogrešno.
Hezbolah je već obećao nastavak borbe. Još uvijek ima hiljada boraca, od kojih su mnogi nedavni veterani borbi u Siriji, i oni zahtijevaju osvetu.
Još uvijek ima znatan arsenal projektila, od kojih su mnogi dalekometni, precizno vođeni, koji mogu dosegnuti Tel Aviv i druge gradove. Bit će pritiska unutar njegovih redova da ih uskoro upotrijebi, prije nego što i oni budu uništeni.
Ali ako to učine, u masovnom napadu koji nadvlada izraelsku protuzračnu odbranu i ubije civile, tada će izraelski odgovor vjerovatno biti razoran, izazvati pustoš u infrastrukturi Libanona ili se čak proširiti na Iran.
Šta će učiniti Iran?
Ovo ubistvo jednako je udarac Iranu kao i Hezbollahu. Već je najavljeno petodnevno žalovanje.
Također je poduzela hitne mjere opreza, skrivajući svog vođu, ajatolaha Ali Khamaneija, u slučaju da i on bude ubijen.
Iran se tek treba osvetiti za ponižavajući atentat na političkog čelnika Hamasa Ismaila Haniyeha u julu u teheranskom pansionu. Ono što se sada dogodilo navest će tvrdolinijaše u režimu da razmišljaju o nekoj vrsti odgovora.
Iran ima čitavu galaksiju savezničkih teško naoružanih milicija oko Bliskog istoka, takozvanu "Osovinu otpora".
Kao i Hezbollah, ima Hutije u Jemenu, te brojne grupe u Siriji i Iraku. Iran bi mogao zatražiti od ovih skupina da pojačaju svoje napade na izraelske i američke baze u regiji.
No kakav god odgovor Iran odabrao, vjerovatno će ga kalibrirati tako da ne izazove rat za koji se ne može nadati da će ga dobiti.
Šta će Izrael učiniti?
Ako je iko prije ovog atentata sumnjao, sada neće.
Izrael očito nema namjeru pauzirati svoju vojnu kampanju za 21-dnevni prekid vatre koji je predložilo 12 nacija, uključujući svog najbližeg saveznika, Sjedinjene Države.
Izraelska vojska računa da sada ima Hezbollah u pozadini, pa će htjeti nastaviti sa svojom ofenzivom dok prijetnja od tih projektila ne nestane.
Bez kapitulacije Hezbollaha - što je malo vjerovatno - teško je vidjeti kako Izrael može postići svoj ratni cilj uklanjanja prijetnje od napada Hezbollaha bez slanja trupa na terenu.
Izraelske odbrambene snage objavile su snimke svoje pješačke obuke u blizini granice upravo u tu svrhu.
Ali Hezbollah je također proveo posljednjih 18 godina, od kraja prošlog rata, trenirajući za borbu u sljedećem. U svom posljednjem javnom govoru prije smrti, Nasrallah je svojim sljedbenicima rekao da bi izraelski upad u južni Libanon bio, po njegovim riječima, "historijska prilika".
Za IDF bi odlazak u Libanon bio relativno lak. Ali izlazak bi mogao - poput Gaze - trajati mjesecima.
