Na ekvatoru Marsa, za koji bismo mogli reći da se radi o tropskom području planeta, prvi put je detektiran vodeni mraz; što bi moglo biti o važnog značaja za buduće misije s ljudskom posadom. Za zaleđenu vodu na Marsu znamo već nekih 200 godina jer polarne ledene kape Crvene planete možemo vidjeti i teleskopima. No do sada smo mislili da je nemoguće da se led zadrži na području toplijeg ekvatora.
Naime, Mars nije poput Zemlje, ima svoje geološke i atmosferske specifičnosti zbog kojih led ne može dugo "preživjeti" izloženost Suncu. Stoga se većina smrznute vode i nalazi pod tlom. Led na površini zbog sunčeve topline i rijetke atmosfere brzo sublimira, prelazi izravno iz čvrstog stanja u plinovito. Samo je na polovima Crvene planete dovoljno hladno da se led zadrži cijele godine. Nije ni čudo da su se naučnici iznenadili kada su uočili mraz na ekvatoru, najtoplijem području Marsa.
Temperature na Marsu variraju mnogo više nego na Zemlji, i to na neobičan način. Na ekvatoru mogu dosegnuti i 20 stepeni Celzijevih, a na polovima pasti i na -153 stepna.
Rijetka atmosfera
Budući da Mars ima jako rijetku atmosferu, toplina vrlo brzo "bježi" s planeta. Kada bismo u podne zastali na površini ekvatora, u nogama bismo imali osjećaj da je proljeće (pri tlu bi bilo 20-ak stepeni), a na licu kao da je zima (temperatura bi bila oko nule).
Mraz su zabilježile dvije svemirske letjelice Evropske svemirske agencije (ESA); prvo ExoMars Trace Gas Orbiter (TGO), koji je na Mars stigao 2016., a zatim Mars Express, koji iz orbite promatra Crvenu planetu od 2003.
Letjelice su uočile mraz u regiji Tharsis, najvećem vulkanskom području na Marsu, u kojem je smješteno 12 velikih vulkana. Među njima je i Olympus Mons, najviši vulkan na Marsu, ali i najviša uzvisina u Sunčevom sistemu. Visok je 29.9 kilometara, odnosno 2.5 puta je viši od Mount Everesta, najviše planine na Zemlji.
"Mislili smo da je nemoguće da se oko Marsovog ekvatora stvori mraz, budući da sunčeva svjetlost i rijetka atmosfera uzrokuju relativno visoke temperature i na površini i na vrhu planina. Situacija nije ista kao na Zemlji, gdje na velikim visinama imamo snježni pokrov", rekao je planetarni geolog Adomas Valantinas sa Univerziteta Brown u SAD.
Nakupine mraza se pojavljuju na samo nekoliko sati u vrijeme izlaska sunca, a zatim ispare. Mraz je nevjerovatno tanak, debljine ljudske dlake, ali prekriva ogromno područje vulkana. Kada bismo ga otopili, mogli bismo napuniti otprilike 60 olimpijskih bazena. Izgleda da voda na području ekvatora Crvene planete svakodnevno cirkulira između čvrstog stanja na površini i plinovitog u atmosferi, piše Space.com.
Slučajno otkriće
Adomas je objasnio zašto smo tek sada otkrili mraz na ekvatoru Marsa.
"Prvo, bila nam je potrebna letjelica u orbiti koja omogućuje promatranje lokacije u ranim jutarnjim satima. Mars Express i TGO imaju takve orbite, ali to ne vrijedi za mnoge druge letjelice. Drugo, mraz na ekvatoru većinom nastaje tijekom hladnijih godišnjih doba, tako da se ne može primijetiti u svakom trenutku", kazao je Adomas.
"Mi smo slučajno tražili mraz blizu ekvatora u sklopu drugog istraživanja. Nismo očekivali da ćemo ga pronaći na vrhovima vulkana", dodao je. S obzirom na to da Mars ima nizak atmosferski pritisak, na vrhovima njegovih planina obično nije hladnije nego u nizinama, no naučnici su otkrili da se vlažan zrak koji puše uz planinske padine još uvijek može kondenzirati u mraz.
Istraživanje naziva Evidence for transient morning water frost deposits on the Tharsis volcanoes of Mars objavljeno je u časopisu Nature Geoscience.
