Ministarstvo odbrane Hrvatske uskoro će u postupak javne rasprave uputiti prijedlog izmjena tri ključna zakona - Zakona o odbrani, Zakona o službi u Oružanim snagama te Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.
Prema informacijama "Jutarnjeg lista", u Vladi namjeravaju ove izmjene zakona izglasati tokom jeseni.
Prijedlozi izmjena dovest će do novog žestokog obračuna na relaciji predsjednik Republike Zoran Milanović - premijer Andrej Plenković - ministar odbrane Mario Banožić.
Najavili izmjene
Premijer Plenković i ministar Banožić još su u maju najavili izmjene Zakona o odbrani kojima bi se riješile "nedorečenosti pojedinih članaka". Prema informacijama "Jutarnjeg lista", u članu 70. Zakona o odbrani preciznije bi se definiralo zapovijedanje i rukovođenje Oružanim snagama te bi se navelo da u miru načelnik Glavnog štaba naredbe i druge odluke prima od ministra odbrane i njemu je odgovoran za njihovu provedbu.
Iako i u članu 58. sadašnjeg zakona stoji da "o korištenju Oružanih snaga odlučuju Vlada ili ministar odbrane u skladu s odredbama ovog zakona", godinama traju neporazumi između predsjednika Republike i Vlade oko korištenja vojske u miru.
Tako je bilo u vrijeme predsjednika Ive Josipovića, predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, a posebno je eskaliralo u mandatu Zorana Milanovića.
Svi predsjednici pritom se pozivaju na Ustav, u kojem stoji da je predsjednik Republike vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, i iz te ustavne definicije svi predsjednici zaključuju kako oni imaju glavnu riječ pri zapovijedanju vojskom, i u ratu i u miru.
No, Ustav se u području odbrane i oružanih snaga, u skladu s Ustavnim zakonom za provedbu Ustava, ne primjenjuje direktno, već on definira da se "odbrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad Oružanim snagama Republike Hrvatske uređuju Ustavom i zakonom".
A Zakon o odbrani je u tom slučaju vrlo jasan - u mirnodopsko vrijeme predsjednik Republike donosi naredbe samo u slučaju odlaska vojske preko državne granice, i to temeljem saborskih odluka donesenih na prijedlog Vlade.
Tumači na svoj način
Sagovornici u Vladi tvrde kako je i Milanoviću jasno da u vrijeme mira nema ovlasti zapovijedanja vojskom, ali da tumači zakon na svoj način i izdaje zapovijedi o korištenju Oružanih snaga na koje nema pravo.
To se prije svega odnosi na korištenje vojnih materijalnih resursa kao što su helikopter, brod i slično te vojnika u protokolarne i druge svrhe.
Sve te aktivnosti plaćaju se iz proračuna MORH-a jer ministar u mirnodopskim uvjetima ima fiskalnu odgovornost za proračun ministarstva.
Zato je nelogično i nije moguće da predsjednik države odlučuje o aktivnostima koje se finansiraju iz proračuna MORH-a i za koje pred Državnom revizijom i Saborom odgovara ministar obrane, ističu izvori.
Također navode kako je i sam Zoran Milanović kao premijer na temelju istog ovog zakona, koji je sam predložio 2013., tadašnjoj predsjednici Grabar-Kitarović uskratio odlučivanje o održavanju vojne parade 2015. godine, uz argument da u mirnodopsko vrijeme nema ovlasti zapovijedanja i upravljanja vojskom.
"Tada mu je to odgovaralo, a danas to ne priznaje", napominju sagovornici.
Žestoko se obrušio
Dok u Vladi tvrde kako je riječ o rješavanju nelogičnosti u zakonu, predsjednik Zoran Milanović se već žestoko obrušio na tu ideju ustvrdivši kako je riječ o pokušaju da mu se smanje ovlasti i da se to ne smije raditi jer je protuustavno s obzirom na to da je predsjednik vrhovni zapovjednik.
Sagovornici "Jutarnjeg" napominju kako prijedlog izmjene zakona ne mora ići na prethodnu saglasnost predsjedniku, u skladu sa zakonskom odredbom donesenom u Milanovićevom premijerskom mandatu, kada je upravo tim novim zakonom tadašnjem predsjedniku Republike oduzeo ovlast davanja mišljenja na predložene zakone.
Stoga mu preostaje da svoje primjedbe iznese tokom rasprave na e-Savjetovanju, kao i svi drugi sudionici i zainteresirana javnost, te može tražiti ocjenu ustavnosti zakona, ali tek nakon što potpiše njegovo stupanje na snagu, što mu je izričita ustavna obaveza.
