Ovih dana Ujedinjeni narodi slave 75. godišnjicu svojeg postojanja. No, globalni poredak koji su sami pomagali stvoriti nakon Drugog svjetskog rata na klimavim je nogama, piše BBC u svojoj analizi aktualne globalne geopolitičke situacije.
Politika američkog predsjednika Donalda Trumpa prema kojoj je samo Amerika važna ("Amerika prva") dovela je do povlačenja SAD iz niza multilateralnih sporazuma, poput Pariškog sporazuma o klimi i nuklearnog dogovora s Iranom. No, kako se Amerika povlači, tako Kina polako ulazi na njezino mjesto, prensi Jutarnji.
Širenje kineskog utjecaja ima svoju cijenu. Kako Peking zadnjih godina alocira sve više novaca raznim međunarodnim organizacijama, poput WHO-a, tako i traži od tih organizacija da se ponašaju u skladu s njihovim očekivanjima. Sjetite se samo neugodnog ignoriranja Tajvana i njihovih upozorenja tokom početnih mjeseci pandemije.
I dok generalni sekretar UN-a Antonio Guterres govori o UN-u na prekretnici, i podsjeća na organizaciju koja je nekoć znala važnost jedinstva, zabrinutost oko sve većih tenzija između SAD-a i Kine, dvije najveće globalne sile, sve više raste.
Na to je u svojoj poruci Općoj skupštini UN-a upozorio i francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je poručio da svijet ne možemo ostaviti na milost i nemilost rivalstvu između Kine i SAD-a.
Da se to rivalstvo, koje je zadnjih godina dovelo i do trgovinskog rata, sve više pretvara u otvoreni sukob pokazala je i Trumpova poruka za Opću skupštinu. Američki je predsjednik na globalnoj pozornici prozvao Kinu i optužio je za širenje pandemije koronavirusa, koji on ustrajno zove "kineski virus".
Budući da je Trump samo 40 dana udaljen od izbora na kojima bi, barem prema anketama, vrlo lako mogao izgubiti Bijelu kuću, za njega je važno da galvanizira svoju bazu oštrim porukama. Kina je tu, kao što je to bio slučaj i tokom njegove kampanje prije četiri godine, poslužila kao omiljena meta. Naročito u situaciji kada je SAD jedina država u kojoj je covid-19 odnio više od 200.000 života, a za što i američka i globalna javnost odreda okrivljuju Trumpovu administraciju.
No, bi li novi bipolarni svijet u kojem se SAD i Kina bore za prevlast mogao u konačnici rezultirati i oružanim sukobom dvije sile? Generalni sekretar UN-a Guterres svakako smatra da je u najmanju ruku moguć novi Hladni rat, poput onog koji se 45 godina nakon Drugog svjetskog rata odvijao između SAD-a i SSSR-a.
"Krećemo se u vrlo opasnom smjeru. Naš svijet si ne može priuštiti budućnost u kojoj dvije najveće ekonomske sile dijele svijet na pola. Ekonomska i tehnološka podjela neizbježno vodi prema geostrateškim i vojnim podjelama. A to moramo izbjeći pod svaku cijenu", rekao je Guterres.
Pomirljiva poruka Kine?
Istovremeno, kineski predsjednik Xi Jinping, možda i najmoćniji lider te zemlje nakon Mao Ze Donga, u poruci pred Općom skupštinom poručio je da "Kina nema namjeru započinjati ni hladni ni vrući rat ni s jednom zemljom". Ta je poruka jasno ocrtala kontekst u kojem se međunarodna zajednica nalazi, dakle usred napetosti između Kine i SAD-a, a koji je u velikoj mjeri kreiran za vrijeme mandata Donalda Trumpa u Bijeloj kući.
Iskusni diplomati s East Rivera, na kojem se nalazi sjedište UN-a, raspravu u Općoj skupštini uvijek su voljeli opisivati kao kreativni haos. Sada je to, kazao je jedan od njih reporteru BBC-a, samo haos.
Čini se da više niko ne želi preuzeti odgovornost i da baš svi lideri prvo gledaju svoj interes ili interes svoje zemlje, dok o široj slici malo ko razmišlja.
I dok generalni sekretar UN-a moli svjetske državnike da budu ujedinjeni u odgovoru na velike izazove pred kojima se svijet nalazi - pandemijom, globalnom ekonomskom krizom, klimatskim promjenama - ni sat vremena nakon njegovog govora Trump je svima njima poručio da slijede njegov primjer i stave svoje zemlje na prvo mjesto.
Ako Trump opet pobijedi u novembru, ta će njegova politika još više zaživjeti, a UN će dodatno izgubiti na važnosti. Ista sudbina možda čeka i NATO.
U toku je globalno preslagivanje, zaključuje BBC, ali još uvijek ne znamo ko će preuzeti ulogu vođe.
