Dolaskom hladnijih dana javlja se i sezonska gripa. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo KS vakcine protiv sezonske gripe vrlo brzo će biti dostupne građanima.
"Vakcine protiv sezonske gripe su na analizi u Agenciji za lijekove BiH. Očekujemo da će vrlo brzo biti dostupne", navedeno je iz Zavoda KS.
Kada će se moći vakcinisati građani?
Kako Fena pojašnjava, ovo je odgovor na pitanje jesu li vakcine te vrste nabavljene i kada će se moći vakcinisati građani Kantona Sarajevo koji to žele.
Na ovu temu je nedavno za Raport govorio glasnogovornik JU Dom zdravlja Sarajevo Arman Šarkić. Kazao nam je kako još uvijek nije vrijeme da se govori o gripi. Dodao je kako su stomačni virusi, uz respiratorne infekcije, karakteristični za ovo doba godine.
“Još ne možemo govoriti o gripi, ali infekcija virusima ima. Međutim, to nije ništa alarmantno i normalno je za ovaj period godine”, kazao je Šarkić za Raport.
Kada se gripa javlja?
U nastavku vam donosimo glavne simptome gripe.
Gripa (influenca) je veoma zarazna virusna infekcija dišnih puteva i organa. Procjenjuje se da 5-20% stanovništva svake godine oboli od gripe. Osnovne karakteristike gripe su nagli početak i povišena temperatura, bolovi u mišićima, grlobolja i u početku suhi kašalj (bez iskašljavanja sadržaja).
Bolest se javlja kod svih uzrasta. Iako kod većine osoba bolest traje samo nekoliko dana, kod nekih osoba bolest može imati teži, ozbiljniji tok. To zahtijeva smještaj i boravak u bolnici. Gripa može prerasti u upalu pluća, pa čak dovesti i do smrti.
Virusi gripe (influence) dijele se na tri tipa: A, B i C. Tipovi A i B su odgovorni za epidemije bolesti koja se javlja gotovo tokom svake zime. Virusi tipa A predstavljaju najvirulentnije humane patogene i uzrokuju najčešće i najteže bolesti kod ljudi. Sporija mutacija virusa tipa B uz manji broj prijenosnika sprečava pandemije gripe tipa B. Tip C uzrokuje blagu ili nesimptomatsku bolest. Ne uzrokuje epidemije i nema značajnog utjecaja na javno zdravlje, poput tipa A ili B.
Virusi gripe kontinuirano mutiraju
Virusi gripe kontinuirano mutiraju i mijenjaju se, što onemogućava da „stara“ antitijela, stečena nakon ranije preležane infekcije kao rezultat odbrambenog imunog odgovora organizma, u potpunosti prepoznaju „nove“ (mutirane) viruse i djeluju protiv njih. Tako ista osoba može oboljeti od gripe i više puta. Kako god, stara antitijela omogućuju samo kratkotrajnu i djelomičnu zaštitu od ponovne infekcije virusom gripe.
Osobe koje imaju povećani rizik obolijevanja od gripe, odnosno kod kojih postoji rizik da bi gripa mogla dovesti do komplikacija koje se mogu razviti u ozbiljnu i opasnu bolest nazivamo visokorizičnim osobama. Takvim se osobama preporučuje vakcinacija protiv gripe, kako bi ojačale svoj imunitet i time značajno smanjili rizik da se kod njih razvije ozbiljniji, teži oblik bolesti sa komplikacijama ili smrtnim ishodom. Smrtni ishod kod gripe češći je kod djece (njihov odbrambeni sistem još je nedovoljno razvijen) i kod mladih, starijih i osoba s drugim zdravstvenim problemima.
