Sam čin hodanja ponekad uzimamo zdravo za gotovo, a to će posebno svjedočiti oni koji su doživjeli kakav prijelom ili su operirali koljeno ili kuk. Naime, tek tada shvaćamo koliko je nešto što nam se činilo jednostavno, zapravo izuzetno složeno. Kao da ponovno učimo hodati. Ono zahtjeva veliku transmisiju signala između mozga i mišića. Stoga, stil hodanja može puno toga otkriti o tome starite li zdravo ili se u pozadini krije neko medicinsko stanje.
Naime, kako tijelo stari, mišići gube masu, snagu i kvalitetu, a taj proces koji započinje u četrdesetima nazivamo sarkopenijom. Osim toga, živci koji se nalaze po cijelom tijelu, imaju smanjenu učinkovitost. Kako ističu u Nursing Times, smatra se da gubimo 0,1 posto svojih živčanih stanica (neurona) svake godine između 20. i 60., a nakon ovih godina gubitak se dodatno ubrzava. Primjerice, ako doživite 90 godina, vaš će mozak izgubiti 150 grama tkiva u usporedbi s njegovom težinom u dobi od 50 godina.
Brzina hoda i bolesti
Brzina hoda u dobi od 45, kako govore studije snažan je pokazatelj fizičkog i mentalnog zdravlja kasnije u životu pa će pad brzine i glatkoće u hodu biti rani pokazatelj neurodegenerativnih stanja, poput Parkinsonove bolesti. Ona ometa poruke mozga mišićno-koštanom sistemu, uzrokujući to da je hod osobe sporiji, manje simetričan i više teturav. Uz navedeno, kod kognitivnog pada dužina koraka pri hodu znatno je kraća, dok se vrijeme koje je potrebno da se korak napravi, povećava.
Sama mehanika hoda ima zadatak spriječiti nas da se spotaknemo o vlastita stopala. U taj su proces uključeni mišići na prednjoj strani potkoljenice koji povlače stopala prema gore dok ono zamahuje prema naprijed. No, kod nekih ovaj zapravo komplicirani proces izaziva probleme pa se krenu spoticati. Drugim riječima, stopalo pada prema dolje tako da nožni prsti udaraju o tlo, uzrokujući opasnost od spoticanja. Uzrok ovoj komplikaciji može biti loše reguliran dijabetes, ali i dugotrajno sjedenje s prekriženim nogama.
Sužavanje arterija
Ako tokom hodanja osjećate bol u glutealnim mišićima i niz stražnju stranu noge ili u potkoljenici, a ta bol nestaje u trenutku kad se prestanete kretati, mogli biste posumnjati na perifernu arterijsku bolest. Do klaudikacije dolazi zbog sužavanja arterija koje dovode krv u noge. Stoga, kada hodate postoji povećana potreba za kisikom iz mišića u nogama koji postaju anaerobni što dovodi do mliječne kiseline, a ona uzrokuje grčeve. Međutim, kada se prestanete kretati, mišići trebaju minimalno kisika, pa bol nestaje. Važno je znati da su faktori rizika za razvijanje periferne arterijske bolesti pušenje, alkohol, visok holesterol, visoki krvni pritisak i dijabetes. Labirintitis ili upala unutrašnjeg uha također može biti uzrok nestabilnom hodu, međutim, budući da infekcija ne traje dugo, i ravnoteža hoda bi se ubrzo trebala vratiti.
Vitamin B12
Osim navedenog, probleme s ravnotežom može izazvati i nedostatak vitamina B12 čija je uloga zaštita živčanog sistema. Bilo bi dobro krvnim pretragama provjeriti imate li manjak ovog vitamina koji možete nadomjestiti s namirnicama poput mesa, ribe, jaja i mliječnih proizvoda. Ipak, ako je potrebna veća doza, što će ljekar ustanoviti prilikom uvida u nalaz, možda ćete morati primati injekcije ovog vitamina ili piti određene suplemente.
Sa starenjem hodanje neizbježno postaje nesigurnije, no ako u bilo kojem trenutku primijetite učestalo spoticanje, teturanje i padanje, ili bolove tokom hoda, svakako se obratite svom ljekaru.
