Strateški kompas EU je dokument usmjeren na budući period, a njime se želi osigurati zajedničko strateško usmjerenje u području sigurnosti i obrane te pridonijeti ostvarenju EU-ovog nivoa ambicije u tom području, glasi službena definicija Strateškog kompasa. Uvid u dokument imao je Euractiv.com.
U aprilu ove godine Dunja Bujas, ravnateljica Uprave za odbrambenu politiku Ministarstva obrane, izjavila je kako Hrvatska vidi Strateški kompas kao priliku čiji će ishod definirati dugoročni identitet i opseg djelovanja EU u području sigurnosti i odbrane.
Prema dosad poznatim informacijama koje je objavio MORH, Strateški kompas će se temeljiti na četiri klastera:
- upravljanje krizama
- otpornost
- razvoj sposobnosti
- partnerstva.
Usvajanje se očekuje u prvoj polovini iduće godine, tokom francuskog predsjedanja.
Dokument koji je Euractiv.com dobio na uvid bit će predstavljen ministrima odbrane i vanjskih poslova na sastanku 15. novembra i trebao bi predstavljati doktrinu EU.
Prvi dio dokumenta predstavlja analiza prijetnji. Na 28 stranica dokumenta, očekivano, kao glavne se ugroze najčešće spominju Rusija i Narodna Republika Kina. Čime je dokument u skladu s novom strategijom NATO-a.
“Ruske akcije u našem zajedničkom susjedstvu i na drugim područjima proturječe viziji svijeta i interesima EU”, jasan je zaključak. Uz već očekivani dodatak da je EU usmjeren na suradnju s Moskvom na nekim specifičnim pitanjima, a prva je na popisu borba protiv klimatskih promjena.
Diplomati s kojima je Euractiv.com razgovarao navode da će tražiti da se ugroze, koje stižu s ruske ploče, precizno navedu i definiraju kao:
- vojne prijetnje i okupacija (vidi Ukrajina)
- pretvaranje opskrbe energijom u oružje
- hibridne prijetnje.
Nacrt Kompasa definira NR Kinu “partnerom, ekonomskim konkurentom i sistemskim rivalom”, kako se to navodi u dokumentima EU još od 2019. godine. Novi je element fokusiranje na uključenost Pekinga u regionalne tenzije. I ne manje važan “zahtjev za snažnim jedinstvom” članica kad je riječ o suočavanju s NR Kinom.
Hrvatska je i dalje članica platforme za suradnju s Kinom “16+1”. Litva, koja je istupila, tražila je da se s Kinom pregovara samo u formatu “27+1” i to je ušlo u nacrt dokumenta.
Druga su tačka “Sposobnost brzog raspoređivanja”. EU želi do 2025. godine stvoriti zajedničke intervencijske kapacitete kako bi se promptno mogle rasporediti modularne snage do 5000 vojnika s kopnenim, zračnim i pomorskim komponentama.
Snage bi “odgovarale na neposredne prijetnje ili brzo reagirale na krizne situacije, primjerice misije spašavanja, evakuacije ili stabilizacijske operacije u neprijateljskom okruženju”. Haos pri povlačenju iz Afganistana očit je razlog za ovu definiciju. Uključivale bi to "znatno modificirane borbene skupine EU” i vojne kapacitete država članica. Vježbe bi počele od 2023. godine.
Zapovjedništvo i kontrola bili bi u okviru unaprijed identificiranog nacionalnog operativnog stožera ili tijela unutar Vojnog stožera EU-a (EUMS).
Presudno je pitanje cijelog projekta proces donošenja odluka. Vanjska politika i sigurnost traže saglasje svih 27 članica. Što u pravilu dovodi do blokade brojnih odluka ili njihovo razvodnjavanje spuštanjem na nivo najmanjeg zajedničkog nazivnika. Nacrt predlaže "fleksibilnije aranžmane donošenja odluka" i "prošireni opseg zajedničkih troškova (uključujući troškove vježbi) kako bi se pridonijelo brzom raspoređivanju snaga". Što bi uključivalo konstruktivnu suzdržanost “kako bi se omogućile koalicije voljnih i sposobnih predvođene Evropom”.
Ako ova odredba zaživi, predstavljala bi strateški odmah od sadašnjeg modela jednoglasnog donošenja odluka u pitanju sigurnosti. Jednostavno rečeno, članice koje se ne slažu s nekom odlukom ne moraju učestvovati, ali ne mogu blokirati većinu. Ako bi se to proširilo i na vanjsku politiku, otvorilo bi prostor da se EU počne na globalnom nivou postavljati kao važan akter.
Zapovjednik združenog stožera američke vojske, general Mark Milley, 3. novembra je izjavio kako svijet ulazi u tripolarni poredak koji čine SAD, Rusija i Kina te da je riječ o potencijalno strateški nestabilnijem svijetu nego što pamtimo u proteklih 50, 60 godina. Dakle, nestabilniji od Hladnog rata. EU će se u strateškim konceptima SAD, Rusije i Kine javljati samo kao ekonomska sila. Ostati u toj domeni, u situaciji kad se SAD fokusira na Indo-Pacifik, bilo bi pogubno za budućnost Unije.
U nacrtu Strateškog kompasa navodi se da je ideja vodilja specificirati Članak 44 Ugovora EU koji se nalazi u poglavlju Odredbe o zajedničkoj sigurnosnoj i odbrambenoj politici. “U okviru odluka donesenih u skladu s člankom 43., Vijeće može povjeriti provedbu neke zadaće skupini država članica koje su voljne i imaju potrebne sposobnosti za takvu zadaću.”
Alexandra Brzozowski, autorica teksta za Euractiv.com, navodi da su bili u kontaktu s diplomatom istočne članice koji je rekao da su neke zemlje regije (Višegradska grupa) otvorene raspravi o poboljšanju procesa donošenja odluka, ali da “jednoglasje mora ostati vodeće načelo”. Postoji strah u nekim glavnim gradovima da bi se ideja većinskog glasanja mogla s pitanja sigurnosti proširiti i na druga područja što bi, da je sada na snazi, Poljsku i Mađarsku dovelo pod sankcije Članka 7 Ugovora EU - kršenje evropskih vrijednosti. Kazna je gubitak prava glasa.
Strateška se autonomija, jedna od temeljnih ideja sadašnje Evropske komisije, spominje samo jednom, kao "sposobnost rada s partnerima na zaštiti vrijednosti i interesa".
Kad je riječ o odnosima s NATO-m, navodi se zajednička EU-NATO deklaracija koja se očekuje u junu. Tada bi Strateški kompas već trebao biti dogovore pa bi se deklaracija referirala na EU dokument. Kako bi se ublažila zabrinutost istočnih članica, koje vide NATO glavnim jamcem sigurnosti, predviđa se bliska saradnja sa Savezom u upravljanju krizama, razvoju vojnih sposobnosti, vježbama, vojnoj pokretljivosti i prijetnjama u nastajanju.
I još jedna potvrda da EU ne planira u sljedećem periodu širenje na Zapadni Balkan.
"EU je otvorena za saradnju s Ujedinjenom Kraljevinom na području sigurnosti i odbrane te se obvezuje na jačanje dijaloga sa Zapadnim Balkanom, istočnim i južnim susjedstvom, Indo-Pacifikom i Latinskom Amerikom."
Zapadni Balkan se navodi kao izdvojeni entitet, ali na istoj razini kao i susjedstva, istočno su Moldova i Gruzija, naprimjer. Nacrt naglašava važnost aktivnog pomorskog djelovanja EU na prostoru Indo-Pacifika.
U nastavku se navode razni alati koje treba razviti, od jačanja otpornosti na hibridne napade do odvraćanja kibernetičkih napada uključujući i strategiju za suočavanje s rizicima i incidentima u svemiru.
Traži se rast odbrambenih budžeta članica, ali bez limita kao što je zahtjev NATO-a za 2% BDP-a.
Nacrt obećava i bilo bi lijepo kad bi EU uspio do marta usaglasiti dokument koji bi doveo u pitanje suglasje. Bojim se da je to prevelik izazov, ali se i dalje nadam.
