Veliku buru u javnosti izazvala izjava predsjednika CIK-a Suada Arnautovića u kojoj je kazao da postoji mogućnost da se oduzme kandidatura pojedinim političarima.
Arnautović se u intervjuu na Face TV-u osvrnuo na dijelove Izbornog zakona BiH koji bi CIK-u ostavljao tu mogućnost da se ne ovjere kandidature pojedincima.
Na pitanje voditelja Senada Hadžifejzovića da li CIK ima opciju da zabrani kandidaturu nekome ili mu oduzme mandat zbog rušenja države, Arnautović je rekao da, po njegovom tumačenju, to se može uraditi samo predsjednicima stranaka.
"Samo predsjednicima stranaka, ostale ne. Zato što se Izborni zakon zasnica i na nečelu presumpcije nevinosti. Ne možete mu kandidaturu spriječiti. Međutim, svaka osoba koja je izabrana mandat mu prestaje u nekim slučajevima. To je pobrojano u zakonu. A za predsjendika je nešto drugo", rekao je Arnautović.
"Postoji u zakonu član 1 tačka 13, on ima dispoziciju, ali nema sankciju, ali se veže s drugim dijelovima zakona koji nama daju mogućnost da kaznimo novčano stranku, ili njega osobno pa čak zabraniti ovjeriti cijele stranke", rekao je Arnautovć.
Potom je objasnio na šta on kretno misli.
"Ovo što se ja pozivam na član 1, to je jedna specifična situacija u kojoj predsjednici stranka su duđni da potpišu izjvau u kojoj garantiraju da će se njihove stranka pridržavati Općeg sporazuma za mir. I ako vas uhvate u laži, to su tzv. plodovi otrovnog stabla. Niko ne smije dozvoliti da se izvrši pravna konvalidacija toga. To oni potpisuju kod ovjere stranaka", naveo je Arnautović.
Potom se osvrnuo na izvještaj koji će danas visoki predstavnik Christian Schmidt podnijeti Vijeću sigurnosti UN-a.
"Prvi put imamo interesantnu situaciju visoki predstavnik podnijet će izjavu Vijeću sigurnosti. Saradnici su mi rekli da ima eksplicite navedeno imena koja se ponašaju antidejtonski. Ako to tako bude bit će postavljeno pitanje ove izjave, bit će ukrštanje", rekao je Arnautović.
Na direktni upit, može li recimo Draganu Čoviću biti ukinuta kandidatura zbog najave trećeg entiteta, Arnautović kaže:
"Po mom sudu da. Ali, krajnju riječ ima CIK, odnosno sedam članova CIK-a. Ja to stavljam na dnevni rad i stavit ću. Ako visoki predstavnik to tako kaže, ja ću to uraditi", rekao je Arnautović.
Zanimljivo je da je zbog ove izjave nastao raskol i u samom CIK-u. Dva člana su već izrazila svoje negodovanje - Vanja Bjelica Prutina i Vlado Rogić.
No, da li je to zaista moguće i kakve bi posljedice bile?
Bivši član CIK-a, danas pravnik i član Koalicije "Pod lupom" koja nadgleda izborni proces i eventualne nepravilnosti u njemu, Vehid Šehić za Raport je razložio ovu temu.
"Izborni zakon je jasan. I to se radi većinom u izbornoj kampanju, ukoliko postoji govor mržnje, izazivanje nelagode kod drugog i drugačijem. Zna se kad prestaje mandat. Ovo nema uporišta u Izbornom zakonu, to je moje mišljenje. Ko može donijeti procjenu da neko djeluje antidejtonski? To je visoki predstavnik. Ukoliko bi on donio odluku, onda bi CIK morala postupiti po toj odluci", rekao je Šehić.
To znači, kaže on, da mora postojati jasna odluka OHR-a da se neko ne može kandidatirati zbog antidejtonskog djelovanja.
"Kada on procjeni da je to antidejtonsko djelovanje i da to može dovesti do nove političke krize. Mislim da mi nju već živimo. Ovo ostalo može biti mišljenje Suada Arnautovića, ali tu nadležnost nema CIK. Moram reći, evo kada uzmemo crne liste SAD i Velike Britanije, i tu se govori o antidejtonskom djelovanju, ali to je crna lista i CIK tu opet nema nadležnosti. Mislim da je to bila neprimjerana izjava Arnautovića. Krizu ne treba produbljivati, moramo se držati Izbornog zakona", rekao je Šehić.
Upitan da li se nekome u vrijeme predizborne kampanje može oduzeti kandidatura zbog kršenja Izbornog zakona, on ističe:
"Da. Mi smo i ranije imali izajva koje se mogu smatrati antidejtnskog djelovanje, kao što su izjave "BiH bez RS", ali i tad smo imali samo upozorenja CIK-a, nisu mogli drugačije djelovati. Sjetite se slučaja sa promo videom Ujedinjene Srpske. Sud BiH nije dozvolio da se neko sankcioniše jer nije bilo u vrijeme izbrorne kampanje. Druge institucije trebaju da rade, kao Tužilaštvo BiH", zaključio je Šehić.
