Ako patite od alergije na pelud trava i drveća, bilo bi dobro utvrditi koja vam vrsta peludi izaziva reakciju kako biste izbjegli moguće križne reakcije ili tzv. oralni alergijski sindrom. Naime, neke vrste peludi voća i povrća 'križaju' se s peludi trava i drveća, zbog čega može doći do alergijske reakcije ako jedete namirnice koje se 'križaju' s travom ili drvećem na koje ste alergični.
"Na primjer, ljudi alergični na brezu trebali bi pripaziti dok jedu svježi celer ili jabuku. Možda nećete imati nikakve simptome, što znači da ih možete normalno jesti, no može se i javiti tipična alergijska reakcija, zbog koje je te namirnice u svježem obliku bolje izbjegavati", pojašnjava nutricionistica.
Ako ste alergični na pelud breze, pripazite dok jedete - jabuku
Ipak, bez problema možete pojesti kuhani celer, primjerice u juhi, ili kompot od jabuka. Zato takva reakcija ne može biti opravdanje za izbacivanje nekog voća ili povrća iz menija jer ga kuhanog uglavnom možete jesti.
I orašasti plodovi mogu izazvati alergijsku rekciju kod alergičnih na pelud stabala, npr. lijeske, odnosno lješnjaka. Do križne reaktivnosti može doći i između ambrozije i banane, dinje, lubenice, krastavca, tikvica i artičoka te tad treba izbjegavati te namirnice. Najbolje je da s njihovom konzumacijom odmah prestanete ako vam se nakon njih pogoršaju simptomi alergije, a ambrozija upravo cvjeta, savjetuju stručnjaci. Nemojte si tad nikako pokušati pomoći čajem od kamilice, ehinaceje ili hibiskusa. I oni mogu tvoriti lošu kombinaciju s ambrozijom.
Alergijski simptomi nakon konzumacije određene vrste svježeg voća ili povrća najintenzivniji su u vrijeme cvatnje određene peludi s kojom postoji križna reaktivnost. Na primjer, u slučaju celera simptomi će biti najizraženiji u veljači, kad cvjeta breza. U svibnju s njime već ne biste trebali imati problema.
Ljudi koji imaju intoleranciju na histamin, to jest oni kojima nedostaje enzim diamin-oksidaza (DAO), koji razgrađuje histamin, trebali bi izbjegavati fermentirane proizvode, posebno one s visokim udjelom proteina. To se prvenstveno odnosi na tvrde sireve ili sireve s plemenitom plijesni jer sadrže visoku razinu histamina i mogu izazvati simptome slične alergiji.
Ako patite od intolerancije na histamin, oprezno sa tvrdim ili pljesnivim sirom jer može potaknuti reakciju.
Često se ističe da zbog unakrsnih reakcija treba izbjegavati i med. Budući da pčele slijeću s cvijeta na cvijet sakupljajući pelud, ako ste alergični na neku vrstu peludi, mogli biste imati i alergijsku reakciju na med, koji bi najviše mogao smetati alergičnima na pelin. U većim bi količinama štetiti mogao i peršin. Međutim, ako se jede umjereno, nasjeckan ili u prahu kao začin u brojnim jelima, može vas čak i spasiti od ubojitih simptoma alergije. U njemu ima toliko vitamina C da, ako ga redovito jedete tijekom cijele godine, može ojačati imunitet do te mjere da će vas zaobilaziti mnoge bolesti i alergije.
Slično je i s paprikom, koja još obiluje beta-karotenom i kalijem, pa se preporučuje jesti sirova. Uz to, bromelain iz ananasa moćna je protuupalna tvar koja ublažava bolove, smanjuje otekline i potiče oporavak tkiva. Vjeruje se da njegova učinkovitost proizlazi iz međudjelovanja s prostaglandinima, tvarima sličnima hormonima, pa je i ananas među važnijim namirnicama u borbi protiv alergija.
Uz sve ovo, postoji i hrana koja često izaziva alergijske reakcije. Među njima su mlijeko, jaja, orašasti plodovi, kikiriki, gluten, soja, riba i morski plodovi. Te reakcije mogu biti vrlo intenzivne, ponekad i opasne za život, odnosno puno ozbiljnije od onih koje se javljaju kao posljedica križne alergije.
