Krenete li u šetnju obalom jezera Laugarvatn na Islandu osim crnog pijeska, mirisa sumpora i vruće vode koja izvire iz tla naići ćete na još pokoju zanimljivost. Primjerice, možete vidjeti ljude kako uzimaju lopatu i kopaju sve dok ne iskopaju željeznu posudu, vruću od kipuće vode, piše punkufer.
Ispod poklopca, dobro umotana u foliju nalazi se mirisni raženi hljeb. Mjesta na kojima se peče tradicionalni rúgbrauð prepoznat ćete po naslaganom kamenju razasutom oko jezera ispod kojeg stoji 24 sata. Mekan, ali čvrste teksture i pomalo sladak hljeb može se kušati na jednoj od tura koje vode do geotermalne pekare. Narezane štruce se premazuju domaćim islandskim maslacem i jedu s dimljenom pastrvom ulovljenom na jezeru.
Nekoć neplodna regija Islanda, Laugarvatn je s vremenom postao popularna stanica duž slavnog Zlatnog kruga koji privlači posjetitelje gromoglasnim slapovima i šištavim toplim izvorima. Čuda prirode taj kraj može zahvaliti položaju između dvije tektonske ploče čijim sporim širenjem magma i plinovi izlaze na površinu te služe kao gorivo vulkana i vrućih izvora.
Stanovnici Laugarvatna geotermalnu energiju koriste za kuhanje, kao i grijanje svojih domova najmanje stotinu godina. Neki od njih, dosjetili su se kako od tradicije napraviti atrakciju pa tako gosti hotela i turisti mogu uživati u doručku na plaži s termalnim izvorima gdje se peče kruh. Recepti za rúgbrauð nisu tajna pa oni koji ga požele napraviti kod kuće i sami mogu umijesiti tijesto od mješavine običnog i raženog brašna, mlijeka, šećera, praška za pecivo i soli.
No ono što tom specijalitetu daje slast upravo je temperatura i vrijeme pečenja u vrelom pijesku 30 centimetara ispod površine. Na toj dubini temperatura izvora je oko 95 stepeni Celzija. Polaganom pripremom hljeb dobiva karakterističnu teksturu, a šećer i raž razvijaju bogate arome i okuse. No ponekad hljeb ne uspije. To se događa kada naraste razina vode u jezeru zbog otapanja ledenjaka i poplavi plažu, a kruh se razmoči i „pretvori u juhu“.
