Naučnici u Hjustonu objavili su ove sedmice studiju o više od 5.000 genetskih sekvenci koronavirusa koja otkriva neprekidno nakupljanje mutacija virusa, od kojih ga je jedna vjerovatno učinila zaraznijim.
Međutim, novi izvještaj nije otkrio da su ove mutacije učinile virus smrtonosnijim ili promijenile kliničke ishode kod zaraženih pacijenata. Svi virusi akumuliraju genetske mutacije, a većina njih je beznačajna, naglašavaju naučnici.
Кoronavirusi poput SARS-CoV-2 su relativno stabilni jer imaju mehanizam korekture prilikom repliciranja. Ali svaka mutacija predstavlja rizik, a trenutna rasprostranjenost koronavirusa (sa nekoliko stotina novih slučajeva širom svijeta svakoga dana) pruža mu obilje šansi da se promijeni mutacijama, navodi se u studiji bolnice "Houston Methodist".
"Dali smo ovom virusu puno prilika. Trenutno postoji ogromna populacija korona virusa na svijetu", rekao je njen vodeći autor James Maser za "Washington Post".
Nova studija, koja još nije recenzirana, do sada je najveća pojedinačna agregacija genetskih sekvenci virusa u Americi. Jedinu veću seriju sekvenci na svijetu objavili su početkom ovog mjeseca naučnici iz Velike Britanije i donijeli su sličan zaključak - mutacija koja mijenja strukturu "šiljatog proteina“ na površini virusa vjerovatno je odgovoran za brzo širenje tog određenog soja.
David Morens, virolog sa Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti, pregledao je novu studiju i rekao da nalazi ukazuju na veliku mogućnost da je virus, dok se kretao kroz populaciju, postao zarazniji, što bi moglo da ima posljedice po našu sposobnost da to kontrolišemo.
Koronavirus bi, dodaje, mogao da slučajnim mutacijama reaguje na naše akcije da ga zaustavimo, poput nošenje maski i socijalne distance.
"Nošenje maski, pranje ruku, sve to predstavlja prepreku za širenje virusa, ali kako on postaje zarazniji, statistički je bolji u zaobilaženju tih barijera", rekao je Morens, viši savjetnik vodećeg američkog epidemiologa Anthonyja Faucija.
Sve to bi moglo da ima implikacije i na razvoj vakcine - kako ljudi stiču imunitet, bilo zaražavanjem bilo vakcinom, virus postaje bolji u zaobilaženju ljudskog imunološkog odgovora.
"Moguće je da ovaj korona virus, kada naš imunitet na nivou populacije postane dovoljno visok, pronađe način da zaobiđe naš imunitet. Ako bi se to dogodilo, bili bismo u istoj situaciji kao i sa gripom. Morat ćemo stalno da jurimo mutacije i mijenjamo formulaciju vakcine u skladu sa tim", objašnjava Morens.
U "Houston Metodistu", koji je deo Medicinskog centra Teksas, naučnici sekvenciraju genom 30.000 primjeraka koronavirusa od početka marta, kada se vjeruje da je virus prvi put stigao u grad sa 7 miliona miliona stanovnika.
Istraživanje pokazuje da se virus širio po predgrađima Hjuston u dva talasa, prvo udarajući na imućnije i starije pojedince, a zatim se u drugom talasu širio na mlađe ljude i naselja sa nižim prihodima - pogađajući mnoge stanovnike latinoameričkih četvrti.
U isto vrijeme, dok je virus širio gradom, sastavio je čitav katalog mutacija, od kojih su mnoge utjecale na "šiljati protein". Ta struktura na površini virusa, koja podsjeća na drvo obloženo uvijenim trakama, omogućava virusu da prodre u ćelije.
