Nakon prijetnje hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića promijenjena je završna deklaracija summita NATO-a u Briselu. Milanović je jučer zaprijetio jer u dokumentu nije bilo spomena Daytonskog sporazuma i konstitutivnosti triju naroda BiH.
"Neke zemlje ne žele da se u završnoj deklaraciji summita NATO-a u Bruxellesu spominju Daytonski ugovor i konstitutivnost triju naroda, no Hrvatska za tako nešto neće dati suglasnost", izjavio je jučer predsjednik države Zoran Milanović i zaprijetio da će Hrvatska blokirati deklaraciju ako se u njoj ne spomene Daytonski sporazum.
"Nazvao me glavni tajnik jučer oko 15 sati i sve je riješeno u pola minute. To je mala stvar za ovaj summit, ali za nas je to Bigfoot, Sasquatch", rekao je Milanović na summitu NATO-a u Briselu.
"Neke zemlje ne žele spominjanje Daytonskog sporazuma. Morat ću o tome na samitu razgovarati, inače nećemo dati saglasnost na završnu deklaraciju jer nas se tretira kao sitan kusur. Neko ima problem da se u završnoj deklaraciji NATO-a spominje Daytonski sporazum i tri konstitutivna naroda. Kao da je deklaraciju pisala neka nevladina udruga iz Sarajeva, ne mislim se vratiti u Zagreb s tim. To pokazuje kakve planove za BiH imaju neki međunarodni krugovi, to preko Hrvatske neće proći", rekao je jučer hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Međutim, hrvatski zahtjevi, čini se, nisu u potpunosti prihvaćeni jer se, kako piše Jutarnji list, neće spominjati konstitutivni narod.
"Ipak, samo spominjanje mirovnog sporazuma podrazumijeva pokrivanje i elementa konstitutivnosti triju naroda jer je to dio svih sporazuma i Ustava BiH. Hrvatska bi bila sretnija kada bi se izrijekom spominjala konstitutivnost naroda, ali i ovako smatra da je postignut uspjeh u višednevnim naporima o izmjeni ovog dijela deklaracije s NATO summita jer je izravni nacrt išao prema nekoj građanskoj državi što Hrvatska smatra nekom prikrivenom namjerom. U deklaraciji će se izraziti potpora suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH", navodi ovaj list
Hrvatska već duže vrijeme u međunarodnim organizacijama insistira da se u BiH provedu izborne reforme kojima će se osigurati ravnopravan tretman Hrvata kao jednog od triju konstitutivna naroda. Hrvati u BiH i Republika Hrvatska smatraju da se postojeći okvir koristi za preglasavanje Hrvata i za izbor Hrvata kao člana trojnog predsjedništva mimo volje većine Hrvata u BiH. Dosad Hrvatska nije uspjela dobiti neku veliku podršku niti u EU niti u NATO savezu.
I Evropska unija i NATO se slažu da BiH mora dogovoriti reformu izbornog sustava, ali kada se o tome govori u Bruxellesu, to nije nužno ono što traži Zagreb.
Neke države EU, koje su članice i NATO-a, ne žele da se u dokumentima ovih organizacije ide u pojedinosti oko toga kakve bi trebale biti promjene izbornog zakona u BiH već općenito govore o potrebi reformi. Uz to, potrebno je osigurati i provedbu odluke Evropskog suda za ljudska prava Vijeća Evropa o slučaju Sejdić-Finci, a to nije nužno ono što Hrvatska traži.
Koliko je SAD zainteresiran za Zapadni Balkan govori i to da će tokom ovog samita američki diplomati pokušati utjecati na Bugarsku da ukine blokadu odluke o otvaranju pregovora o članstvu Sjeverne Makedonije u Evropsku uniju.
Predsjednik SAD-a Joseph Biden već je u Bruxellesu gdje se danas održava samit NATO-a, a sutra EU i SAD-a. Ovaj samit NATO-a posebno je važan jer će se u njemu učvrstiti savezništvo Zapadne Europe i SAD-a nakon teških četiri godine mandata Donalda Trumpa koji je čak dovodio u pitanje i postojanje NATO-a.
Ovo je, kako je rekao generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, prilika da se lideri 30 država članica dogovore o strategiji daljnjeg razvoja NATO-a koji bi bio spreman suočiti se s modernim izazovima. Ipak, bez obzira na to što je iz Bijele kuće otišao Trump, a Biden je zagovornik neupitnog savezništva s Evropljanima, nema promjena u stavu Washingtona da evropski saveznici moraju izdvajati više novca iz svojih proračuna za obranu jer je i dalje jaz između SAD-a i njih prevelik. To će biti jedna od ključnih tema i na ovom sastanku na vrhu.
