Brojni vrijedni dokumenti iz historije Bosne i Hercegovine, tačnije oko milion dokumenata, izgubljeni su tokom protesta i požara koji je izbio u prostorijama Arhiva Bosne i Hercegovine 2014. godine.
Uposlenici Arhiva Bosne i Hercegovine i deset godina nakon ovih događaja još uvijek rade na spašavanju pojedinih dokumenata.
Danas je tim povodom između Arhiva Bosne i Hercegovine i Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo potpisan sporazum o saradnji, a uz pomoć kojeg će ova značajna institucija dobiti pomoć kada je riječ o konzervaciji i restauraciji važnih dokumenata za Bosnu i Hercegovinu.
Danijela Mrda, direktorica Arhiva Bosne i Hercegovine, kazala je da je sporazum potpisan u okviru obilježavanja Sedmice međunarodnog dana arhiva.
"Arhiv Bosne i Hercegovine tradicionalno, kroz različite oblike manifestacija i potpisivanja sporazuma o saradnji, ovu Sedmicu upravo i na takav način koristi kako bismo skrenuli pažnju javnosti na važnost arhivske struke u Bosni i Hercegovini, najviše u ovom trenutku kada se čini da imamo ozbiljan problem kada je u pitanju kulturno-historijsko nasljeđe", pojasnila je Mrda.
Podsjetila je na nemile događaje iz 2014. godine kada je tokom protesta u Arhivu Bosne i Hercegovine izbio požar.
"Tom prilikom nam je izgorjelo milion dokumenata, koji su trajno odloženi na deponije. Sačuvano je od 600.000 do 700.000 dokumenata koji su djelimično oštećeni i nagorjeli u tom požaru. Od tada pa do danas, Arhiv Bosne i Hercegovine u svom malom kapacitetu kojeg ima, u laboratoriju u Jadranskoj ulici, sa dva tehničara koji rade na konzervaciji i restauraciji građe, na godišnjem nivou uspijeva uraditi 4.000 dokumenata. Ako nastavimo ovom dinamikom trebat će nam 120 godina", istakla je Mrda.
Međutim, kako je navela, u narednih 120 godina pojavit će se novi dokumenti koje je potrebno konzervirati i restaurirati.
"Upravo iz tog razloga se pojavila ideja da sklopimo sporazum o saradnji sa Akademijom u Sarajevu, jedinom u Bosni i Hercegovini koja ima studijski program konzervacije i restauracija, a kako bismo omogućili našim studentima da rade stručnu praksu, ali i izvrsnim profesorima sa Akademije da nam svojim znanjem, iskustvom i vještinama pomognu u prevazilaženju ovog problema", pojasnila je Mrda.
Apelovala je na donosioce odluka da im omoguće zapošljavanje određenog broja kadrova iz ove struke jer je to izuzetan način da se motivišu mladi ljudi u Bosni i Hercegovini da izaberu studijski program konzervacija i restauracija, a kako bi u narednom periodu svim ustanovama kulture, koje se bave očuvanjem kulturno-historijskog nasljeđa, omogućili stručan kadar.
Dekanesa Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo Dubravka Pozderac-Lejlić smatra da živimo u ambijentu i atmosferi u kojoj nekada nismo svjesni koliko su ova zemlja i grad bogati kulturno-historijskim nasljeđem.
"I bez brige o njemu, ne možemo graditi nikakav put prema naprijed i sagledavati neku bolju budućnost. Akademija likovnih umjetnosti je zainteresovana za sve kulturne institucije, za sve ustanove koje baštine historiju, tradiciju, kulturu i umjetnost ove zemlje. Interdisciplinarni studij konzervacije i restauracije tu je deset zadnjih godina. I to je jedini studij na prostoru Bosne i Hercegovine koji se izvodi na ovim oblastima", pojasnila je Pozderac-Lejlić.
