Skoro tri četvrtine od 40.000 osoba nestalih tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji je pronađeno. Međutim, više od 11.000 osoba još nije pronađeno, navedeno je u brošuri koja je predstavljena na sastanku Grupe za nestale osobe (GNO) predstavnika zemalja regije koji je održan danas u Sarajevu.
Sastanak je održan s ciljem da ukaže na važnost rada u okviru saradnje i dosadašnjih rezultata ostvarenih kroz regionalnu saradnju, te prezentuje planove za rješavanje pitanja preostalog broja nestalih osoba u regiji.
Okupljeni su poručili da je regionalna saradnja ključna za postizanje ovolikog broja riješenih slučajeva, što je jedinstveno u svijetu.
Grupa za nestale osobe uspostavljena je na Samitu Berlinskog procesa u Londonu, kao grupa institucija nadležnih za rješavanje pitanja nestalih osoba u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji.
U Sarajevu su danas podsjetili da su u julu 2018. godine na Samitu Berlinskog procesa u Londonu predsjednici vlada Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Srbije, Albanije, Hrvatske, Njemačke, UK, Austrije, Bugarske, Francuske, Italije, Slovenije i Poljske potpisali zajedničku deklaraciju gdje su ponovili posvećenost regionalnim naporima u traženju osoba koje se još uvijek vode kao nestale u sukobima u bivšoj Jugoslaviji.
Matthew Holliday, direktor programa za Evropu ICMP-a, istakao je da je usljed sukoba u bivšoj Jugoslaviji nestalo 40.000 osoba.
"Do danas je pronađeno 75 posto osoba od tog broja što je uspeh pred presedana bilo gdje u svijetu", pojasnio je Holliday koji je poručio i da je regionalna saradnja jedan od ključnih elemenata u ovom procesu.
Istakao je da pitanje nestalih osoba na prostoru bivše Jugoslavije ne priznaje bilo kakve nacionalne ili državne granice.
"Građani jedne države su nestajali u drugoj državi. Pitanje nestalih osoba na Zapadnom Balkanu se nikada ne može riješiti u potpunosti unutar samo jedne države. Regionalna saradnja je od ključnog značaja", naglasio je Holliday.
Marko Jurišić, predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, rekao je da su nakon 2018. godine kreirali moćne mehanizme i alate za unapređenje procesa traganja za nestalim osobama, kao što je regionalna baza nestalih osoba za kojima se još uvijek traga.
"Uspostavili smo održiv i funkcionalan mehanizam za rješavanja NN slučajeva kroz rad operativne grupe za NN koja se redovno sastaje. Danas djeluje regionalna koordinaciona mreža udruga nestalih osoba. Vrijednost ove brošure ICMP-a je iznimna jer nas podsjeća na pređeni put u proteklih šest godina", pojasnio je Jurišić.
Dodao je da je zajednički cilj rješavanje sudbina nestalih osoba, suočavanje sa prošlošću, izgradnja pomirenaj i zajedničkog života.
O značaju pronalaska nestalih osoba govorila je i Višnja Bilić iz Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja.
"Hrvatska ulaže iznimne napore u rješavanje ovog pitanja. Samo u proteklom razdoblju, donošenjem zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, unaprijeđen je pravni okvir i međuresorna saradnja kao i saradnja sa udrugama obitelji i međunarodnim organizacijama", kazala je Bilić.
Istakla je da Hrvatska još uvijek traga za 1.797 nestalih i smrtno stradalih osoba.
"Zbog prirode ratova vođenih '90-tih godina, rješavanje pitanja nestalih nije moguće samo unutar vlastitih granica. To upućuje na potrebu da vlade države koje tragaju za nestalim osobama sarađuju na svim razinama kako bi se što prije došlo do kvalitetnih, vjerodostojnih podataka koji će omogućiti otkrivanje sudbine nestalih", naglasila je Bilić.
Dragan Đukanović, predsjednik Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore, poručio je da nestale osobe predstavljaju snažan simbol neuspjeha u zaštiti individualnih prava i vladavine zakona.
"Oni su stalni podsjetnik ljudske ranjivosti i samovolje. Rješavanje pitanja nestalih osoba važno je humanitarno pitanje jer od njegovog rješavanja u velikoj mjeri zavisi i proces pomirenja. Složenost i osjetljivost procesa pronalaska 11.000 osoba koja se još uvijek vode kao nestala iz sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, obavezuje sve koji su dio ovog procesa, da u okviru svojih nadležnosti doprinesu njegovom okončanju", istakao je Đukanović.
Naglasio je da Crna Gora potražuje manji broj nestalih u odnosu na druge zemlje bivše Jugoslavije, ali poklanja veliku pažnju rješavanju ovog pitanja.
Veljko Odalović iz Komisije za nestala lica Vlade Srbije pozvao je da se intenzivira saradnja na nivou bilateralnih i drugih odnosa koji postoje jer je to nešto što je izuzetno važno.
"Što se Srbije tiče, nemojte da kucate na otvorena vrata. Pozivamo vas da održimo sastanke i da krenemo da radimo jer naš rad na terenu je nezamjenljiv", dodao je Odalović.
Grupu za nestale osobe čine istaknuti predstavnici institucija iz regije koje su nadležne za rješavanje pitanja nestalih osoba. Ima ulogu u nadzoru nad aktivnostima unutar Okvirnog plana koji je potpisan u novembru 2018. godine u sjedištu ICMP-a u Hagu u Nizozemskoj. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva i Vlada Savezne Republike Njemačke finansiraju provedbu Okvirnog plana.
