Naučne studije su pokazale da pušenje nargile generiše jednako štetne sastojke u odnosu na cigarete, te sadrže značajno veće količine arsena, nikla, katrana, ugljenmonoksida, policikličnih aromatiziranih hidrokarbonata i olova.
Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini je u saradnji sa Institutom za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu realiziralo projekt pod nazivom "Nargila: užitak ili prijetnja?“
Udruženje je već ranije, kako je kazala viša naučna saradnica Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju UNSA i sekretar Udruženja prof. dr. Anja Haverić, provodilo projekte edukacije mladih o štetnostima konzumiranja cigareta te je ovaj projekt bio logičan nastavak, pogotovo u vrijeme kada nargile stiču veliku popularnost, posebno među mladima.
Ona je podsjetila da je prema posljednjem Globalnom istraživanju o potrošnji duhana kod mladih (Global Youth Tobacco Survey - GYTS) u Federaciji Bosne i Hercegovine, od 13.387 učesnika studije uzrasta od 13-16 godina, njih 44,1 posto probalo nargilu dok je njih 16,1 posto konzumira, a samo 5,4 posto je odbilo konzumaciju.
To istraživanje je sa svojim timom provela i 2020. godine objavila prof. dr. Aida Ramić-Čatak, federalna koordinatorica za kontrolu duhana i pomoćnica direktora za stručne poslove u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH.
S obzirom da je velika popularnost nargile u velikoj mjeri uzrokovana uvjerenjima da je nargila manje štetna od cigareta, na pitanje da li je to zaista tako, Haverić kaže da u odnosu na cigarete, nargile sadrže značajno veće količine arsena, nikla, katrana, ugljenmonoksida, policikličnih aromatiziranih hidrokarbonata i olova.
"Naime, prosječna sesija konzumiranja nargile traje od 20-80 minuta i ekvivalentna je pušenju 100 i više cigareta. Studije su pokazale da pušenje nargile generiše jednako štetne sastojke u odnosu na cigarete te sadrže značajno veće količine arsena, nikla, katrana, ugljenmonoksida, policikličnih aromatiziranih hidrokarbonata i olova", istakla je prof. Haverić u intervjuu za Fenu.
Prilikom sagorijevanja nargila, otpuštaju se visoke koncentracije ugljenmonoksida, teških metala i kancerogenih materija, za koje se zna da povećavaju rizik za pojavu raka grla, pluća, usta i oboljenja srca i krvnih sudova.
" Čak i pasivno pušenje nargile se dovodi u vezu sa smanjenom tjelesnom težinom, varijacijama srčane frekvencije, hiperglikemijom, hipertrigliceridemijom i povećanim rizikom od genetičkih oštećenja koja vode ka razvoju karcinoma", naglasila je Haverić.
Dodatno, pušenje nargile nosi rizik i od prenosa zaraznih bolesti kao što su tuberkuloza, hereps, hepatitis.
"U istraživanju koje je provelo Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini pratili smo uticaj pušenja nargile na oštećenja genetičkog materijala. Kao kontrolni uzorak imali smo skupinu nepušača tj. dobrovoljaca koji ne kunzumiraju niti nargilu niti cigarete", navela je ona.
Iako je istraživanje provedeno na malom uzorku, nedvojbeno je da pušači nargile imaju izraženije oštećenje genetičkog materijala u odnosu na nepušače, a u toku je priprema naučnog rada koji će sadržavati detaljne rezultate istraživanja.
"Istraživanje je provedeno među mladim osobama te ohrabruje činjenica da je veliki broj njih spreman da se odrekne ovog opasnog užitka, a posebno na osnovu rezultata našeg istraživanja", navela je Haverić.
Istraživanje i naučni rad finansijski je podržan od Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo u 2019. godini.
