NASA-ina svemirska letjelica ušla je u historiju preživjevši najbliži prilazak Suncu ikada.
Naučnici su primili signal sa solarne sonde Parker malo prije ponoći u četvrtak nakon što je bila izvan komunikacije nekoliko dana tokom svog vrlo vrućeg preleta, prenosi BBC.
NASA je rekla da je sonda bila "sigurna" i radila normalno nakon što je prošla samo 6,1 miliona kilometara od površine Sunca.
Sonda je zaronila u vanjsku atmosferu naše zvijezde na Badnjak, izdržavši brutalne temperature i ekstremno zračenje u potrazi za boljim razumijevanjem načina na koji Sunce funkcionira.
NASA je zatim nervozno čekala signal, koji se očekivao u 28. decembra.
Krećući se brzinom do 692.000 km/h, svemirska letjelica je izdržala temperature do 980 stepeni Celzijusovih, prema web stranici NASA-e.
"Ova studija Sunca iz velike blizine omogućuje Parker Solar Probe mjerenja koja pomažu naučnicima da bolje razumiju kako se materijal u ovoj regiji zagrijava na milione stepni, prati porijeklo solarnog vjetra (kontinuirani tok materijala koji bježi Suncu), i otkriti kako se energične čestice ubrzavaju do brzine bliske svjetlosti", rekla je agencija.
Dr. Nicola Fox, čelnica odjela za nauku u NASA-i, prethodno je za BBC News rekla:
"Ljudi su stoljećima proučavali Sunce, ali ne možete doživjeti atmosferu nekog mjesta dok ga stvarno ne odete i posjetite.
Tako da ne možemo doživjeti atmosferu naše zvijezde ako ne proletimo kroz nju."
Parker Solar Probe lansiran je 2018., krećući se prema središtu našeg Sunčevog sistema.
Već je 21 put prošao pokraj Sunca, sve bliže, ali posjet na Badnjak bio je rekordan.
U svom najbližem pristupu, sonda je bila 6,1 miliona kiloetara od površine naše zvijezde.
To možda ne zvuči tako blizu, ali dr. Fox je to stavila u novu perskeptivu. "Udaljeni smo 93 miliona milja od Sunca, pa ako stavim Sunce i Zemlju jedan metar jedno od drugog, Parker Solar Probe je 4 cm od Sunca- tako da je to blizu."
Sonda je izdržala temperature od 1400C i radijaciju koja je mogla oštetiti elektroniku na brodu.
Bila je zaštićena 11,5 cm debelim štitom od karbona i kompozita, ali taktika letjelice bila je da brzo ulazi i izlazi.
Zapravo, kretao se brže od bilo kojeg objekta koji je napravio čovjek, jureći brzinom od 430 000 km/h - što je jednako letu od Londona do New Yorka za manje od 30 sekundi.
Parkerova brzina proizašla je iz ogromne gravitacijske sile koju je osjećao dok je padao prema Suncu.
Zašto onda ulagati sav ovaj napor da "dotaknemo" Sunce?
Naučnici se nadaju da će dok je svemirska letjelica prolazila kroz vanjsku atmosferu naše zvijezde - njezinu koronu - prikupiti podatke koji će riješiti dugotrajnu misteriju.
"Korona je stvarno, jako vruća, a nemamo pojma zašto", objasnila je dr. Jenifer Millard, astronom iz Fifth Star Labsa u Walesu.
"Površina Sunca ima oko 6000C ili tako nešto, ali korona, ta tanka vanjska atmosfera koju možete vidjeti tokom pomrčine Sunca, doseže milione stupeni - a to je dalje od Sunca. Dakle, kako ta atmosfera postaje toplija?"
Misija bi također trebala pomoći naučnicima da bolje razumiju solarni vjetar - stalni tok nabijenih čestica koje izbijaju iz korone.
Kada te čestice stupe u interakciju sa Zemljinim magnetskim poljem, nebo obasjava blistava polarna svjetlost.
Ali ovo takozvano svemirsko vrijeme također može uzrokovati probleme, onesposobiti električne mreže, elektroniku i komunikacijske sisteme.
"Razumijevanje Sunca, njegove aktivnosti, svemirskog vremena, solarnog vjetra, toliko je važno za naš svakodnevni život na Zemlji", rekao je dr. Millard.
NASA-ini naučnici suočili su se s tjeskobnim čekanjem tokom Božića dok svemirska letjelica nije bila u kontaktu sa Zemljom.
Dr. Fox je očekivala da će joj tim poslati poruku zelenog srca kako bi je obavijestili da je sonda u redu čim se signal vrati kući.
Prethodno je priznala da je bila nervozna zbog odvažnog pokušaja, ali je vjerovala u istragu.
"Brit ću se za svemirsku letjelicu. Ali stvarno smo je dizajnirali da izdrži sve ove brutalne, brutalne uvjete. To je tvrda, čvrsta mala svemirska letjelica."
