Svi smo se nekada probudili nervozni, ali jedan novootkriveni supermasivni crni oblak doživljava pravi kosmički "loš dan".
Naime, prethodno neaktivni supermasivni crni oblak u središtu galaksije SDSS1335+0728, udaljene oko 300 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, počeo je izbacivati najduže i najsnažnije X-zračne bljeskove ikada zabilježene kod ovakvog objekta.
Ova aktivna faza označava početak procesa u kojem crni oblak počinje gutati materiju iz svoje okoline i isijavati kratkotrajne bljeskove poznate kao kvaziperiodične erupcije (QPEs), piše Space.com.
Crni oblak, koji je decenijama bio miran, sada stvara tzv. aktivno galaktičko jezgro (AGN) – oblast izuzetne energetske aktivnosti u središtu galaksije. Naučnici su ovo jezgro nazvali "Ansky".
Početak spektakla u realnom vremenu
Buđenje Anski-ja prvi put je zabilježeno krajem 2019. godine, a astronomi su odmah reagovali prateći pojavu putem NASA-inog svemirskog teleskopa Swift. Do februara 2024. godine, crni oblak je počeo isijavati redovne bljeskove, dajući istraživačima rijetku priliku da prate aktivaciju supermasivnog crnog oblaka u stvarnom vremenu.
– Bljeskovi X-zraka koje emitira Ansky su deset puta duži i deset puta sjajniji od tipičnih kvaziperiodičnih erupcija – izjavio je Joheen Chakraborty sa MIT-a.
– Svaka erupcija oslobađa sto puta više energije nego što smo ranije vidjeli. Ansky-jev ciklus bljeskova traje oko 4,5 dana, što je najduže zabilježeno do sada.
– Ovi podaci dovode u pitanje sve što smo dosad pretpostavljali o ovim pojavama – dodao je Chakraborty.
Zagonetni uzroci erupcija
Posmatranja QPE bljeskova omogućena su uz pomoć evropske svemirske misije XMM-Newton, NASA-inih misija NICER i Chandra, te arhivskih podataka sa instrumenta eROSITA.
Naučnici još uvijek nisu sigurni šta uzrokuje ovakve erupcije kod Anski-ja. QPE-ovi su ranije povezivani s crnim oblacima koji hvataju zvijezde, uništavaju ih i apsorbuju njihove ostatke. Međutim, u ovom slučaju nema dokaza o uništavanju zvijezda.
– Kada je riječ o QPE-ovima, još uvijek imamo više modela nego stvarnih podataka, i potrebna su nam dodatna posmatranja kako bismo razumjeli o čemu se radi – izjavio je istraživač Erwan Quintin iz Evropske svemirske agencije (ESA).
– Mislili smo da QPE-ove uzrokuju mali nebeski objekti koji spiralno padaju prema većim tijelima. Ali erupcije Anski-ja očito pričaju drugačiju priču.
Ansky i gravitacijski valovi
Zanimljivo je i to da bi se ovi ponavljajući bljeskovi mogli povezati s gravitacijskim valovima, koje bi u budućnosti mogla detektovati zajednička ESA/NASA misija LISA (Laser Interferometer Space Antenna), planirana za lansiranje 2037. godine.
– Ovi X-zračni podaci su ključni jer mogu dopuniti podatke o gravitacijskim valovima i pomoći nam da razjasnimo zagonetno ponašanje supermasivnih crnih oblaka – dodao je Quintin.
Rad tima objavljen je 11. marta u časopisu Nature Astronomy.
