Svemirska letjelica Europa Clipper prošla je ključnu prekretnicu u ponedjeljak i na putu je za lansiranje sljedeći mjesec kako bi istražila i tražila znakove nastanjivosti na jednom od Jupiterovih mjeseca, javila je NASA. Prozor za lansiranje njegovog putovanja otvara se 10. oktobra.
Misija je prošla ključnu tačku odluke E, kritičnu fazu planiranja kojom se odobrava nastavak misije s lansiranjem. Odobrenje je bilo olakšanje timu Europa Clipper nakon što je u maju otkriven mogući problem s tranzistorima na letjelici.
Tranzistori pomažu u kontroli protoka električne energije u vozilu, a inženjeri su bili zabrinuti za opstanak komponenti u Jupiterovu okruženju oštrog zračenja.
Opsežna testiranja tranzistora odvijala su se tokom četiri mjeseca u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon u Pasadeni, Kalifornija; Laboratorij za primijenjenu fiziku Univerziteta Johns Hopkins u Laurelu, Maryland; i NASA-in Goddard Space Flight Center u Greenbeltu.
Tim je uspio dovršiti potrebna testiranja na vrijeme, spriječivši 13-mjesečnu odgodu lansiranja za istraživanje Evrope, svijeta prekrivenog ledom koji bi mogao imati potencijal za održavanje života u svom slanom, podzemnom okeanu. Europa Clipper nosi 10 naučnih instrumenata koji bi mogli odrediti je li život moguć na nekom drugom mjestu u našem Sunčevom sistemu osim Zemlje.
Sada je Europa Clipperu odobreno lansiranje, bez promjena u planu misije, ciljevima ili putanji.
"To je posljednja vrsta velikog pregleda prije nego što stvarno upadnemo u tu groznicu lansiranja i stvarno smo sretni što možemo reći da su danas nedvosmisleno prošli pregled", rekla je Nicola Fox, pridružena administratorica NASA-ine Uprave za naučne misije, tokom konferencije za novinare.
U maju je proizvođač tranzistora upozorio tim misije da dijelovi možda nisu toliko otporni na zračenje kao što se prije vjerovalo.
Jupiter kao najveći planet u našem Sunčevom sistemu, a ima magnetsko polje 20.000 puta jače od Zemljinog. To magnetsko polje hvata nabijene čestice i ubrzava ih do velikih brzina. Čestice koje se brzo kreću oslobađaju energiju u obliku intenzivnog zračenja koje bombardira Evropu i Jupiterove druge najbliže mjesece.
Svaka svemirska letjelica koja ide prema Jupiteru treba elektroniku otpornu na zračenje.
"Jupiter je obavijen s više zračenja nego bilo koji planet u našem Sunčevom sistemu i to je jedan od razloga zašto je istraživanje Jupiterovog sistema toliko izazovno", rekao je Jordan Evans, voditelj projekta Europa Clipper u JPL-u.
"Europa se nalazi blizu vanjskog ruba najgoreg dijela tog radijacijskog pojasa", dodao je. "Letenje blizu Europe izlaže nas ovom velikom protoku štetnih čestica, pa inženjeri misije i Europa Clipper moraju biti sigurni da komponente svemirske letjelice mogu preživjeti to radijacijsko okruženje tokom trajanja naše četverogodišnje misije."
Podaci iz prethodnih NASA-inih misija na Jupiter, uključujući sondu Juno koja trenutno proučava planet i neke od njegovih mjeseca, korišteni su za provjeru valjanosti procesa testiranja tranzistora, rekao je Evans.
Testovi su se provodili 24 sata dnevno od maja, a simulirali su uvjete svemirskog leta kako bi se vidjelo kako će svemirska letjelica i njezine komponente proći kada vozilo izvrši 49 preleta Europe i konačno 80 orbita oko Jupitera u razdoblju od četiri godine.
Tim je utvrdio da se tranzistori mogu sami zaliječiti između preleta.
“Zaključili smo, nakon svih ovih testiranja, da tokom naše orbite oko Jupitera, dok Europa Clipper uranja u okolinu zračenja, nakon što izađe, izlazi dovoljno dugo da tim tranzistorima da priliku da se zacijele i djelomično oporave između preleta ”, rekao je Evans.
Monitor radijacije na letjelici omogućit će timu da provjeri kako tranzistori rade.
"Osobno imam veliko povjerenje da možemo dovršiti izvornu misiju za istraživanje Europe prema planu", rekao je Evans.
Istraživanje svijeta okeana
Kada je Curt Niebur, naučnik programa Europa Clipper, počeo raditi u NASA-i 2003. godine, suočio se sa zadatkom da pogura misiju Europa naprijed. Svake godine napor da se projektira i izgradi Europa Clipper čini se sve težim, rekao je.
"Nije bilo teže godine od ove prošle godine, a posebno od prošlog ljeta", rekao je Niebur. “Ali kroz sve to, jedina stvar u koju nikada nismo sumnjali je da će se ovo isplatiti. To je prilika za nas da istražimo, ne svijet koji je možda bio nastanjiv prije nekoliko milijardi godina, već svijet koji bi mogao biti nastanjiv danas - prilika da napravimo prvo istraživanje ove nove vrste svijeta koju smo otkrili vrlo nedavno zove se okeanski svijet koji je potpuno uronjen i prekriven tekućim vodenim okeanom potpuno drugačijim od bilo čega što smo prije vidjeli. To je ono što nas čeka u Europi.”
Europa Clipper nije misija za otkrivanje života, dodao je Niebur.
Ključni ciljevi misije usmjereni su na utvrđivanje jesu li na Europi odgovarajući sastojci za održavanje života kakvog poznajemo – uključujući vodu, energiju i hemiju. A bez ikakvog naučnog instrumenta koji može direktno odrediti postojanje života, Clipper ne može pronaći konačan dokaz o tome, rekao je.
"Možete se kladiti u najniži dolar da ćemo, ako nam Europa Clipper kaže da, ti sastojci su tu, pokucati na vrata boreći se za drugu misiju traženja života", rekao je Niebur.
Europa Clipper bit će ključ za pomoć NASA-i u određivanju kamo poslati dodatne misije, kao što su dijelovi ledene kore koji mogu biti tanki i gdje bi voda iz podzemnog oceana mogla izvirati, rekla je Laurie Leshin, direktorica JPL-a.
“Ako stignemo tamo i provedemo ovo istraživanje, a dobra je vijest da ima sve sastojke i da je nastanjivo, to znači da postoje dva mjesta u jednom solarnom sustavu koja imaju sve sastojke za život koji su nastanjivi sada u isto vrijeme”, rekao je Niebur.
"Razmislite što to znači kada taj rezultat proširite na milijarde i milijarde drugih solarnih sustava u ovoj galaksiji", dodao je. “Ostavljajući po strani pitanje 'Ima li života' na Europi, samo pitanje nastanjivosti samo po sebi otvara veliku novu paradigmu za potragu za životom u galaksiji.”
