Dok su skenirali zaleđenu površinu sjeverozapadnog Grenlanda, NASA-ini naučnici naišli su na "grad pod ledom" koji datira iz vremena Hladnog rata.
Struktura koju su našli pod ledom bila je Camp Century, napuštena arktička vojna istraživačka baza kojom je SAD upravljao između 1959. i 1967. godine. Struktura je bila centar projekta Iceworm, čiji je plan bio postavljanje mreže lansirnih mjesta za nuklearne projektile, skrivene usred arktičkog ledenog pokrova koji bi mogao preživjeti udar iz Sovjetskog Saveza, navodi IFLScience.
Na sreću, nuklearni projektili nisu nikad stigli do kampa, jer nisu dobili dopuštenje od danske vlade, koja još uvijek ima suverenitet nad Grenlandom. Međutim, kompleks je pokretao nuklearni reaktor, koji je iza sebe ostavio veliku količinu radioaktivnog otpada, kao i gomilu hemijskog i biološkog otpada.
Mjesto je napušteno 1967. godine i ostavljeno je da ga prekrije vječni snijeg na Grenlandu. Ove godine, međutim, pojavili su se slabi odjeci zatrpanog kampa kojeg su otkrili istraživači koji su letjeli iznad Grenlandskog ledenog pokrova.
“Tražili smo ležište leda i uočili smo Camp Century”, rekao je u izjavi Alex Gardner, voditelj projekta i kriosferski naučnik u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon (JPL).
“Isprva nismo znali što je to”, dodao je Gardner.
“U novim podacima, pojedinačne strukture u tajnom gradu vidljive su na način na koji nikad nisu viđene”, objasnio je Chad Greene, još jedan kriosferski naučnik za u JPL-u.
Uz globalno zatopljenje i temperature koje tope ledene ploče, ne postoji garancija da će ruševine kampa dugo ostati zakopane.
Studija iz 2016. pokazala je da bi se ledeni pokrivač na vrhu Camp Centuryja mogao urušiti u roku od 75 godina zbog posljedica zloupotrebe fosilnih goriva.
Potencijalni problem koji bi nastao leži u otpadu koji se u kampu i dalje nalazi.
“To bi garantovalo remobilizaciju fizičkog, hemijskog, biološkog i radiološkog otpada napuštenog na lokaciji”, stoji u izvještaju u kojem su istraživači sugerirali kako bi to moglo uzrokovati teške političke sporove između danske vlasti i SAD.
“Bez detaljnog znanja o debljini leda, nemoguće je znati kako će ledene ploče reagirati na brzo zagrijavanje okeana i atmosfere, što uvelike ograničava našu sposobnost predviđanja stopa porasta nivoa mora”, istaknuo je Gardner.
