Tužilaštvo Bosne i Hercegovine obustavilo je istragu po prijavi Ustavnog suda Bosne i Hercegovine upućenoj tom tužilaštvu u januaru ove godine, protiv Komisije za koncesije BiH zbog neprovođenja odluke Ustavnog suda BiH u vezi spora BiH i entiteta RS oko gradnje hidroelektrana na rijeci Drini.
Dok je javnost sa zanimanjem čekala kako će se okončati ova istraga, na upit Raporta o njenom epilogu, dobili smo odgovor da je ovaj predmet otišao faktički u ad acta bez provođenja ikakve istrage i to još prije skoro pola godine.
„U predmetu tužiteljskog broja KTA 22648 22, dana 26.06.2024. donesena je naredba o neprovođenju istrage“, naveli su u šturom odgovoru na upit Raporta o ovom važnom pitanju iz Tužilaštva BiH.
Podsjećamo, Ustavni sud BiH još u julu 2021. godine naložio je Komisiji za koncesije BiH da riješi sporna pitanja između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, koja su nastala u vezi s dodjelom koncesija za izgradnju hidroelektrana (HE) na rijeci Drini i to HE „Buk Bijela“ HE „Paunci“ i HE „Foča“.
Koncesije na Drini i to na 50 godina, u pograničnom dijelu BiH i Srbije, Vlada RS je dala elektroenergetskim kompanijama koje su trebale graditi hidroelektrane ukupne vrijednosti oko 850 miliona KM, a što je RS dogovorila sa Srbijom bez saglasnosti državnih organa Bosne i Hercegovine i to u periodu između 2016. i 2019. godine.
Nakon toga, na zahtjev dvadeset četiri člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Ustavni sud BiH je uprkos suprotnim tvrdnjama iz entiteta RS utvrdio da su rijeke državna imovina i da u ovom slučaju postoji spor između države BiH i entiteta RS i da ga treba riješiti Komisija za koncesije BiH.
Kada ova komisija u prvom datom roku od tri mjeseca, pa u naknadnom od šest mjeseci nije izvršila odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Sud je rješenje o neizvršenju početkom ove godine dostavio Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.
Proteklih mjeseci iz Tužilaštva BiH, na medijske upite, pristizali su oskudni odgovori o ovom slučaju, poput onog da je "Tužilaštvo BiH zatražilo određenu dokumentaciju od Komisije za koncesije, kao i Suda BiH“, pa do informacija da je „predmet u radu i da će kada bude donesena tužiteljska odluka, javnost biti informirana".
Pokušaj imenovanja nezakonite komisije
Duže od tri godine nakon što je Ustavni sud BiH zadužio Komisiju za koncesije BiH da riješi ovo pitanje, danas nema ni provedene istrage, ni ničije utvrđene krivice za neprovođenje odluke Ustavnog suda BiH.
Dodatni problem u ovom slučaju stvara to što Komisija za koncesije BiH koja inače broji sedam članova, godinama radi s četiri člana, jer su tri otišla u penziju.
Da bi riješila ovaj spor Komisija za koncesije je trebala formirati zajedničku komisiju koju bi činila četiri člana državne komisije i tri iz entiteta u kojem je nastao spor, u ovom slučaju RS.
Međutim i tu su nastali problemi, jer je SNSD preko svojih kadrova u Komisiji, konkretno preko predsjednika Milomira Amovića pokušao izdejstvovati da o ovom slučaju komisija riješi spor po mjeri SNSD-a.
Amović je već prije odluke Ustavnog suda BiH pokušao tom sudu „objasniti“ kako Komisija za koncesije nije nadležna za pitanje gradnje hidroelektrana na Drini, međutim Ustavni sud je odbacio njegovo mišljenje kao nerelevantno, jer ono nije bilo stav Komisije, nego njegov lični stav.
I nakon toga Amović je nastavio raditi u interesu SNSD-a, jer je prema zakonu trebao u okviru Komisije za koncesije imenovati zajedničku komisiju u čiji sastav bi ušla četiri člana državne komisije i tri člana entitetske komisije iz RS, jer se prema zakonu za rješavanje sporova između države BiH i entiteta u zajedničku komisiju imenuju i članovi komisije iz onog entiteta u kojem je nastao spor.
Tako je Amović u zajedničku komisiju ranije imenovao pet Srba iz RS, jednog Hrvata i jednog Bošnjaka, ne vodeći računa o teritorijalnoj i nacionalnoj zastupljenosti kako nalaže Zakon o koncesijama BiH.
Na ovo je tužbom reagirao Mensur Šehagić član Komisije za koncesije BiH kojeg je ranije u nezakonitu zajedničku komisiju, bez njegove saglasnosti imenovao Amović.
Košarac i dalje opstruira izbor Komisije
Sud BiH je ranije uvažio Šehagićevu tužbu i donio je odluku da je zajednička komisija imenovana nezakonito. Na taj način spriječen je plan SNSD-a da nezakonita komisija donese odluku kakvu su oni tražili.
Za to vrijeme svoj dio posla za interese SNSD-a odrađivao je Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa čije je ministarstvo zaduženo za provedbu konkursne procedure za imenovanje Komisije za koncesije BiH .
Košarac je, o čemu smo već pisali, u nadi da će uspjeti u naumu da nezakonita komisija riješi spor na štetu države BiH odbijao da se raspiše konkurs za nove članove ove komisije , a kada je to učinio, onda je jedan konkurs poništio, pa je nemajući izbora i u nedostatku daljih izgovora raspisao konkurs krajem prošle godine koji je uspješno i okončan utvrđivanjem rang liste, međutim Košarac je proces imenovanja Komisije ponovo blokirao.
Naime, iako se rang lista najuspješnijih kandidata za izbor sedam članova Komisije za koncesije BiH našla na dnevnom redu posljednje dvije sjednice Vijeća ministara BiH, oba puta Košarac je tu tačku povukao s dnevnog reda nastavljajući tako opstrukciju imenovanja ove važne komisije.
Znaju u SNSD-u da bi imenovanjem nove komisije u koju bi ušla po tri člana iz FBiH i RS i jedan iz Brčko distrikta otpočelo rješavanje spora između BiH i RS-a i da bi s obzirom na stav Ustavnog suda BiH da su i rijeke državna imovina, taj spor mogao biti riješen samo u korist države BiH.
Iako se očekivalo da će Ustavni sud BiH prije tri godine u ovom predmetu donijeti odluku o privremenoj mjeri koja bi znatno olakšala stvari u ovom postupku do donošenja zakona o državnoj imovini, ipak je i djelimična odluka Suda uticala na to da su kineski investitori u hidroelektrane na Drini tražili dodatne garancije od RS-a što je za vlast u RS-u veliki problem.
Prema ugovorima o koncesiji za izgradnju hidroelektrane „Buk Bijela“ na rijeci Drini, općina Foča, vrijednost tog projekta je oko 382,4 miliona KM, izgradnja hidroelektrane „Foča“ procijenjena je na oko 232.7 miliona KM, a izgradnja HE “Paunci” na oko 246.4 miliona KM.
