Napetosti su porasle u ponedjeljak između Rusije i Zapada zbog zabrinutosti da Moskva planira invaziju na Ukrajinu, pri čemu je NATO naveo potencijalno raspoređivanje trupa i brodova, Britanija je rekla da će povući neke diplomate iz Kijeva, a Irska je osudila nadolazeće ruske ratne igre kod svoje obale kao nepoželjne.
U priopćenju zapadnog saveza sažeti su potezi koje su već najavile zemlje članice, ali njihovo ponovno postavljanje pod zastavom NATO-a činilo se s ciljem pokazivanja svoje odlučnosti. Bila je to samo jedna u nizu najava koje su signalizirale da Zapad pojačava svoju retoriku u informacijskom ratu koji je pratio sukob u Ukrajini.
Procjenjuje se da je Rusija okupila oko 100.000 vojnika u blizini ukrajinske granice, zahtijevajući da NATO obeća da nikada neće dopustiti Ukrajini da se pridruži i da se druge akcije, poput stacioniranja savezničkih trupa u zemljama bivšeg sovjetskog bloka, smanje. Neki od njih, kao i svako obećanje da će se trajno blokirati Ukrajina, nisu prihvatljivi za NATO - stvarajući naizgled neriješivi zastoj za koji se mnogi boje da može završiti samo ratom.
Rusija poriče da planira invaziju i kaže da su zapadne optužbe samo paravan za planirane provokacije NATO-a. Posljednjih dana bilježe se diplomatski napori visokih uloga koji nisu uspjela postići nikakav napredak.
NATO je u ponedjeljak priopćio da jača svoju "politiku odvraćanja" u regiji Baltičkog mora. Danska šalje fregatu i raspoređuje ratne avione F-16 u Litvu; Španija šalje četiri borbena aviona u Bugarsku i tri broda u Crno more kako bi se pridružili pomorskim snagama NATO-a; a Francuska je spremna poslati trupe u Rumuniju. Nizozemska također planira poslati dva borbena aviona F-35 u Bugarsku od aprila, piše Associated Press.
NATO će "poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu i odbranu svih saveznika", rekao je glavni sekretar Jens Stoltenberg. “Uvijek ćemo odgovoriti na svako pogoršanje našeg sigurnosnog okruženja, uključujući jačanje naše kolektivne odbrane.”
U Washingtonu su čelnici Pentagona predložili niz opcija za predsjednika Joea Bidena da pojača američku vojnu prisutnost u istočnoj Europi i na Baltiku kao demonstraciju američke predanosti, otkrila su dvojica dužnosnika koji su govorili pod uvjetom anonimnosti kako bi razgovarali o planiranju unutar NATO pakta.
Jedan od dužnosnika rekao je da nije predloženo nikakvo konkretno raspoređivanje, ali je nekim neodređenim vojnim jedinicama SAD-a rečeno da počnu planirati tu mogućnost. Drugi dužnosnik rekao je u nedjelju da je moguće da bi pojačanje moglo biti poslano iz američkih baza, uz moguće smjene trupa unutar Europe, ali za sada Bijela kuća i Pentagon samo "istražuju opcije".
Kasnije u ponedjeljak, Biden bi trebao održati videopoziv s nekoliko europskih čelnika kako bi razgovarali o jačanju ruske vojske i mogućim odgovorima na invaziju, priopćila je Bijela kuća.
U Moskvi je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov optužio da iza eskalacije napetosti u Europi stoje NATO i SAD, a ne Rusija.
“Sve se to događa ne zbog onoga što mi, Rusija, radimo. To se događa zbog onoga što NATO, SAD rade”, rekao je Peskov novinarima. Također je citirao izvještaje američkih medija koji sugeriraju da Rusija evakuira svoje diplomate iz Ukrajine, što je Moskva opovrgla.
Najava NATO-a uslijedila je u trenutku kada su ministri vanjskih poslova Europske unije nastojali ponovno pokazati jedinstvo u podršci Ukrajini i ukloniti zabrinutost oko podjela o najboljem načinu suprotstavljanja bilo kakvoj ruskoj agresiji.
U priopćenju su ministri rekli da je EU pojačala pripreme za sankcije i upozorili da će "svaka daljnja vojna agresija Rusije na Ukrajinu imati ogromne posljedice i teške troškove".
Odvojeno, EU se također obavezao povećati financijsku podršku Ukrajini, obećavajući da će što prije progurati poseban paket od 1,2 milijarde eura (1,4 milijarde dolara) zajmova i bespovratnih sredstava.
Američki državni sekretar Antony Blinken u petak je razgovarao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i rekao da će SAD dati Rusiji pisane odgovore na prijedloge Moskve ove sedmice, nudeći nadu da bi se bilo kakva invazija mogla odgoditi još barem nekoliko dana.
Zapad nervozno posmatra kretanje ruskih trupa i ratne igre u Bjelorusiji u potrazi za bilo kakvim znakovima invazije. Rusija je već jednom napala Ukrajinu, anektirajući poluotok Krim 2014. Također je podržala proruske ukrajinske separatiste koji se bore protiv vlade u Kijevu u istočnoj regiji zemlje poznatoj kao Donbas. U sukobu je ubijeno oko 14.000 ljudi.
Na pitanje hoće li EU slijediti potez SAD-a i narediti porodicama osoblja europske ambasade u Ukrajini da odu, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je: "Nećemo učiniti istu stvar."
Britanija je priopćila da povlači neke diplomate i članove svoje ambasade u Kijevu.
Britanski premijer Boris Johnson rekao je da invazija nije neizbježna, ali "obavještajni podaci su prilično sumorni". Dodao je da "mislim da razum još uvijek može prevladati."
Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko rekao je da je američka odluka "preuranjeni korak" i znak "pretjeranog opreza". Kazao je kako Rusija sije paniku među Ukrajincima i strancima kako bi destabilizirala Ukrajinu.
Njemačka nije izdala nikakav nalog, ali je rekla da porodice osoblja ambasade mogu otići ako žele. Ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock naglasila je da “ne smijemo pridonijeti daljnjem uznemirivanju situacije; moramo nastaviti vrlo jasno podržavati ukrajinsku vladu i, prije svega, održavati stabilnost zemlje.”
Na sastanku EU-a irski ministar vanjskih poslova Simon Coveney rekao je da će obavijestiti svoje kolege o planiranim ruskim ratnim igrama 240 kilometara (150 milja) od jugozapadne Irske - u međunarodnim vodama, ali unutar isključivog ekonomskog pojasa Irske.
“Ovo nije vrijeme za povećanje vojne aktivnosti i napetosti u kontekstu onoga što se događa s Ukrajinom i u Ukrajini.” rekao je Coveney. “Činjenica da se oni odlučuju to učiniti na zapadnim granicama, ako hoćete, EU-a, uz obalu Irske, nešto je što po našem mišljenju jednostavno nije dobrodošlo.”
Najbliži susjedi Rusije u NATO-u, Estonija, Latvija i Litva, rekli su da planiraju poslati protutenkovske i protuzračne projektile američke proizvodnje u Ukrajinu, što je potez koji je podržao Washington.
No, pojavila su se pitanja koliko je EU jedinstvena. Različiti politički, poslovni i energetski interesi dugo su dijelili blok od 27 zemalja u pristupu Moskvi. Otprilike 40% uvoza prirodnog plina u EU dolazi iz Rusije, veći dio putem cjevovoda diljem Ukrajine - a mnogi su nestrpljivi u vezi s prekidom opskrbe zimi, a cijene već rastu.
Čini se da su dvije velike sile EU najopreznije. Francuski predsjednik Emmanuel Macron obnovio je ranije odbačene pozive na summit EU s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Kasno u subotu, šef njemačke mornarice, viceadm. Kay-Achim Schoenbach, podnio je ostavku nakon što je bio na udaru kritika jer je rekao da Ukrajina neće povratiti poluotok Krim i jer je sugerirao da Putin zaslužuje "poštovanje".
Ipak, diplomati i dužnosnici rekli su da se s izvršnom ogrankom EU-a, Europskom komisijom, izrađuju teške sankcije. Nisu bili voljni iznositi detalje o mjerama ili o tome što bi ih Rusija mogla pokrenuti, ali su rekli da će doći u roku od nekoliko dana nakon mogućeg napada.
