Svijet

NATO traži novog šefa: Hoće li prvi put žena stići na čelo najmoćnijeg vojnog saveza?

Mandat generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga završava se u oktobru ove godine.

O novom šefu najmoćnijeg vojno-političnog saveza na planeti se već raspravlja u političkim krugovima i to u jeku velikih tenzija u odnosu na Rusiju.

Pominju se brojna imena

Za mogućeg nasljednika Stoltenberga na čelu NATO-a se pominju brojna imena, javlja Anadolija.

Uglavnom su to najviši aktuelni ili bivši zvaničnici članica. Među tim imenima je i Kolinda-Krabar Kitarović, bivša predsjednica Hrvatske.

Analitičari već neko vrijeme najavljuju da bi na čelo NATO-a prvi put u historiji mogla doći žena. Među kandidatkinjama su estonska premijerka Kaja Kallas, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, slovačka predsjednica Zuzana Caputova, bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, kanadska potpredsjednica vlade Chrystia Freeland i bivša britanska Premijerka Theresa May...

Proteklih dana je i danska premijerka Mette Frederiksen dodana na popis kandidatkinja. Njena posjeta Washingtonu 6. juna i sastanak s američkim predsjednikom Joeom Bidenom pojačala je glasine o njenoj mogućoj kandidaturi za šeficu NATO-a.

Frederiksen je 45-godišnjakinja koja je 2019. postala najmlađa premijerka svoje zemlje. Trenutno je jedan od najozbiljnijih kandidata za šeficu NATO-a.

Iako je u više navrata kazala da ne pretendira na to mjesto. Frederiksen privlači pažnju sve većom podrškom svoje vlade Ukrajini i oštrom retorikom protiv Rusije.

Na udaru kritika

Međutim, za njenu kandidaturu u prilog joj ne ide činjenica da danski premijer nema visok profil u međunarodnoj zajednici.

Osim toga, Danska je posljednjih godina na udaru kritika zbog spaljivanja Kur'ana i procjene su da bi Turska mogla sumnjičavo pristupiti kandidaturi Frederiksen, budući da njena vlada nije u stanju spriječiti te incidente.

Iako je ideja o ženi na čelu NATO-a mjesecima imala podršku brojnih članica, aktuelna situacija u Evropi, posebno refleksije rata u Ukrajini, dovele su do toga da su prva dva kandidata ipak muškarci.

To su španski premijer Pedro Sanchez i britanski ministar odbrane Ben Wallace.

Pominju se i imena rumunskog predsjednika Klausa Iohannisa i nizozemskog premijera Marka Ruttea.

Aktuelni generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na toj je dužnosti od 1. oktobra 2014. godine.

Bivšem norveškom premijeru Stoltenbergu već je tri puta produljivan mandat, a sve su veći izgledi da se to još jednom dogodi i da ostane na čelu NATO-a.

Maksimalne tenzije

Analitičari tvrde da je većina zemalja NATO-a voljna produžiti Stoltenbergov mandat kako ne bi ulazile u međusobne razmirice biranja novog čelnika NATO-a u jeku maksimalnih tenzija s Rusijom.

Navodno i sam Stoltenberg bi radio ostao tu sve dok i Švedska ne postane stalna članica saveza.

Stoltenberg je neposredno prije početka ruskog napada na Ukrajinu u februaru 2022. godine najavio da će postati šef Centralne banke u Norveškoj.

Mandat mu je nedugo nakon toga produžen i ostao je na čelu NATO-a.

Generalni sekretar NATO atraktivna je funkcija koja se tradicionalno povjerava Evropljanima i to čelnicima država i vlada “starog kontinenta“.

Mandat generalnog sekretara je četiri godine. Sve članice moraju odobriti imenovanje.

Do sada su na čelu NATO-a tri puta bili Britanci, po dva puta Belgijanci, Nizozemci i Italijani te po jedan čelnik iz Njemačke, Španije, Danske i Norveške.