Dijelovi ledene Antarktike postaju zeleni od biljnog svijeta alarmantnom brzinom dok je regija zahvaćena ekstremnim vrućinama, prema novom istraživanju, što izaziva zabrinutost zbog promjene krajolika na ovom ogromnom kontinentu.
Naučnici su koristili satelitske snimke i podatke kako bi analizirali razine vegetacije na Antarktičkom poluotoku, dugom planinskom lancu koji pokazuje sjeverno do vrha Južne Amerike i koji se zagrijava mnogo brže od globalnog prosjeka.
Biljni svijet povećan 10 puta
Otkrili su da se biljni svijet - uglavnom mahovina - povećao u ovom surovom okruženju više od 10 puta u posljednja četiri desetljeća, prema studiji naučnika sa sveučilišta Exeter i Hertfordshire u Engleskoj i Britanskog antarktičkog istraživanja, objavljenoj u petak u časopisu Nature Geoscience.
Vegetacija je pokrivala manje od 0,4 četvornih milja Antarktičkog poluotoka 1986. godine, ali je dosegla gotovo 10 kvadratnih kilometara do 2021. godine, pokazalo je istraživanje. Stopa kojom se regija ozelenjavala tokom gotovo četiri desetljeća također se ubrzala, ubrzavši za više od 30% između 2016. i 2021.
Iako je krajolik još uvijek gotovo u cijelosti snijeg, led i kamen, ovo malo, zeleno područje dramatično je naraslo od sredine 1980-ih, rekao je Thomas Roland, autor studije i znanstvenik za okoliš na Sveučilištu Exeter.
"Naša otkrića potvrđuju da utjecaj antropogenih klimatskih promjena nema granica", rekao je Roland za CNN. "Čak i na Antarktičkom poluotoku - ovoj najekstremnijoj, udaljenoj i izoliranoj regiji 'divljine' - krajolik se mijenja, a ti su učinci vidljivi iz svemira."
Ekstremne vrućine na najhladnijem mjestu na Zemlji
Antarktiku, najhladnije mjesto na Zemlji, nedavno su zahvatile ekstremne vrućine.
Ovog su ljeta dijelovi kontinenta doživjeli rekordno jak toplinski val s temperaturama koje su se penjale do 50 stupnjeva Fahrenheita iznad normale od sredine jula.
U martu 2022. temperature su u nekim dijelovima kontinenta dosegle i do 70 stupnjeva iznad normale, što su najekstremniji temperaturni odstupi ikada zabilježeni u ovom dijelu planeta.
Dok zagađenje fosilnim gorivima nastavlja zagrijavati svijet, Antarktika će se i dalje zagrijavati i to će se ozelenjavanje vjerojatno samo ubrzati, predviđaju znanstvenici.
Što više poluotok ozeleni, to će se formirati više tla i veća je vjerojatnost da će regija postati povoljnija za invazivne vrste, potencijalno prijeteći prirodnom divljem svijetu.
"Sjemenke, spore i biljni dijelovi mogu lako pronaći put do Antarktičkog poluotoka na čizmama ili opremi turista i istraživača, ili preko 'tradicionalnijih' ruta povezanih s pticama selicama i vjetrom – i stoga je rizik ovdje jasan," rekao je.
Ozelenjavanje bi također moglo smanjiti sposobnost poluotoka da reflektira sunčevo zračenje natrag u svemir, jer tamnije površine apsorbiraju više topline.
Ti bi utjecaji vjerojatno bili samo lokalni, ali bi mogli pomoći u daljnjem ubrzanju rasta biljnog svijeta kako se klima nastavlja zagrijavati, rekao je jedan od autora, Olly Bartlett, viši predavač daljinskog istraživanja i geografije na Sveučilištu Hertfordshire.
"Ovaj kultni krajolik mogao bi se promijeniti zauvijek", rekao je.
Matthew Davey, izvanredni profesor fiziološke ekologije u Škotskom udruženju za znanost o moru i stručnjak za ekologiju polarnih biljaka i mikroba, rekao je za CNN da je studija "važan napredak" za razumijevanje biljnog svijeta na Antarktici.
Moglo bi čak biti više vegetacije nego što je identificirano, rekao je Davey, koji nije bio uključen u istraživanje. Metode koje koriste znanstvenici uglavnom bi otkrile veća, zelenija polja mahovine, rekao je. "Ali znamo da postoje i velika područja lišajeva, trave i zelenih i crvenih snježnih algi koje će također pridonijeti vegetacijskom području na Antarktici."
Dok je stvarno povećanje površine biljnog svijeta malo, dodao je, postotak porasta je dramatičan i pokazuje "trend da se vegetacija širi, iako sporo, na Antarktici."
Sljedeća faza za naučnike bit će proučavanje kako biljke koloniziraju nedavno izloženu golu zemlju dok se ledenjaci Antarktike dalje povlače.
