Mnogi stanovnici Kalifornije se boje megapoplave. Nova studija Science Advancesa pokazuje da su klimatske promjene već udvostručile šanse da se u Kaliforniji u sljedećih 40 godina dogodi katastrofalna poplava. Stručnjaci kažu da bi to bilo drugačije od svega što je iko do danas doživio, piše CNN.
Daniel Swain, klimatski naučnik s UCLA-e koji je sudjelovao u studiji, opisuje megapoplavu kao "vrlo ozbiljnu poplavu u širokoj regiji koja ima potencijal izazvati katastrofalne učinke na društvo u pogođenim područjima". Rekao je da je megapoplava slična 1000-godišnjoj bujičnoj poplavi viđenoj ovog ljeta u području grada St. Louisa i američke savezne države Kentucky, ali na mnogo širem području, poput cijele savezne države Kalifornije.
Ove ogromne poplave, za koje stručnjaci kažu da bi kalifornijske nizine pretvorile u "ogromno more", dosad su se mogle dogoditi jednom u ljudskom životu. No, stručnjaci kažu da klimatske promjene povećavaju vjerovatnost ovakvih katastrofa, uzrokujući da se događaju svakih 25 do 50 godina.
Atmosferske rijeke
Klimatske promjene pojačavaju mogućnost jake kiše, zbog čega se bujične poplave događaju češće, kao što se nekoliko puta dogodilo ovog ljeta u istočnom Kentuckyju, St. Louisu, pa čak i u Nacionalnom parku Death Valleyju u Kaliforniji. Kalifornija je prirodno sklona ovim poplavama iz atmosferskih rijeka, a velike poplave događale su se i prije. No, klimatske promjene povećavaju rizik i mogle bi pogoditi milione ljudi.
Studija kaže da bi atmosferske rijeke mogle potrajati sedmicama. Xingying Huang, jedan od autora studije, napravio je animaciju koja ilustrira prenos vodene pare i potencijalno nakupljanje padavina tokom 30-dnevnog scenarija.
Područje s najvećim posljedicama bila bi kalifornijska centralna nizina, uključujući gradove Sacramento, Fresno i Bakersfield. Centralna nizina, otprilike veličine Hrvatske, proizvodi četvrtinu američke hrane, prema podacima Geološkog instituta.
Poplava koja bi ispunila ovu dolinu potencijalno bi mogla biti najskuplja geofizička katastrofa u historiji, sa štetom od preko bilion dolara, razarajući nizinska područja, uključujući okruge Los Angeles i Orange. Bila bi to pet puta skuplja katastrofa od uragana Katrina, dosad najskuplje katastrofe u historiji SAD-a.
"Takva poplava u modernoj Kaliforniji vjerovatno bi znatno premašila štetu od potresa velike magnitude", piše u studiji. Ova je studija prva faza trodijelne serije koja proučava učinke moguće megapoplave u Kaliforniji. Očekuje se da će sljedeće dvije faze biti objavljene za dvije do tri godine.
Prije 150 godina
"U konačnici, jedan od naših ciljeva nije samo naučno shvatiti te događaje već i pomoći Kaliforniji da se pripremi za njih. Pitanje je kada, a ne hoće li se velika poplava dogoditi", rekao je Swain.
Prije više od 150 godina snažan niz atmosferskih rijeka natopio je Kaliforniju, uzrokujući jednu od najvećih poplava u historiji nakon sušnog razdoblja koje je ostavilo američki zapad desetljećima suhim. Naselja su bila uništena za nekoliko minuta. Bila je zima 1861. na 1862. i historijska megapoplava pretvorila je doline San Joaquina i Sacramenta u privremeno, ali ogromno more.
Neka su područja sedmicama bila pod 10 metara vode, što je uništilo infrastrukturu, poljoprivredna zemljišta i naselja. Sacramento, nova prijestolnica Kalifornije u to vrijeme, mjesecima je bio pod tri metra vode pune ostataka ruševina. Katastrofa je počela u decembru 1861., kada je u Sierra Nevadi palo gotovo pet metara snijega. Ponavljajuće atmosferske rijeke donosile su toplu kišu 43 dana nakon toga, lijevajući vodu niz planinske padine prema dolinama.
Četiri hiljade ljudi izgubile su živote, jedna trećina državne imovine je uništena, četvrtina kalifornijske populacije stoke se utopila ili izgladnjela, a jedan od osam porodičnih domova potpuno je uništen u poplavama. Osim toga, jedna četvrtina kalifornijske ekonomije je uništena, što je rezultiralo bankrotom cijele savezne države. Swain upozorava da će se megapoplava poput ove ponoviti, ali bit će još gora i češća.
"Bit će još gore i češće"
"Smatramo da su klimatske promjene već povećale rizik od scenarija megapoplave u Kaliforniji, ali buduće klimatsko zatopljenje vjerovatno će dovesti do još oštrijih povećanja rizika", upozorava studija.
Mnogi od današnjih velikih gradova s milionima stanovnika izgrađeni su direktno na starim poplavim nanosima, ističe Swain, što stavlja daleko više ljudi u opasnost. Oko 500.000 ljudi živjelo je u Kaliforniji 1862. godine. Sada je populacija veća od 39 miliona.
"Kada bi se ova poplava ponovno dogodila, posljedice bi bile potpuno drugačije nego što su bile 1860-ih", rekao je Swain za CNN.
Klimatske promjene povećavaju količinu kiše koju atmosfera može zadržati i uzrokuju da više vode iz zraka padne kao kiša, što može dovesti do trenutačnih poplava. Oboje se događa i nastavit će se događati u Kaliforniji.
Nova studija pokazuje brzi porast vjerovatnosti cjelosedmičnih i ponavljajućih jakih do ekstremnih atmosferskih rijeka tokom hladne sezone. Atmosferska rijeka je dugačko, usko područje jake vlage u atmosferi koja može prenositi vlagu hiljadama kilometara, poput vatrogasnog crijeva na nebu. Obično donose blagotvorne padavine u regijama sklonim suši poput Kalifornije, ali bi brzo mogle postati opasne zbog zagrijavanja klime.
Postoji rješenje
Historijski gledano, ove zimske atmosferske rijeke donose snijeg u Sierra Nevadu, ali kako se klima zagrijava, više će se snijega pretvoriti u kišu. Umjesto da se snijeg s vremenom polako topi, sve otječe, nagomila se i odmah plavi.
S Tihim okeanom u susjedstvu, Kalifornija ima beskonačan rezervoar vodene pare, ističe Swain. Planinski teren i rizik od požara čine je posebno osjetljivom na poplave. Dugotrajne posljedice šumskih požara mogu stvoriti strmu, sklisku površinu za otjecanje vode. Budući da, zahvaljujući klimatskim promjenama, šumski požari postaju sve češći i spaljuju sve veće površine, sve je više područja osjetljivo na ovakve tokove.
Iako modeli pokazuju da je ova megapoplava neizbježna, stručnjaci kažu da postoje načini za ublažavanje štete.
"Mislim da se razmjeri štete megapoplave mogu značajno smanjiti preuređenjem našeg upravljanja poplavama i sistema upravljanja vodama te naše pripravnosti za katastrofe", rekao je Swain.
Huang, projektni naučnik u Nacionalnom centru za istraživanje atmosfere i istraživač uključen u studiju, rekao je da svako može učiniti svoj mali napor u borbi protiv klimatskih promjena.
"Ako zajedno radimo na smanjenju budućih emisija, također možemo smanjiti rizik od ekstremnih događaja", rekao je Huang.
