Naučnici koji proučavaju škarpinu otkrili su da sve veća prisutnost ribara u vodi mijenja njihovo ponašanje iz 'koketnog u nestašno'.
Tim predvođen naučnicima sa Univerziteta Lancaster u Ujedinjenom Kraljevstvu otkrio je da se ribe sve više boje ljudi i troše manje vremena na udvaranje, s potencijalno važnim učincima na razinu populacije, navodi se u izjavi sa Univerziteta objavljenoj u srijedu, prenosi CNN.
Glavni autor studije Rucha Karkarey, viši naučni saradnik na Univerzitetu Lancaster, rekao je za CNN da istraživači već 10 godina rade na istom mjestu u indijskom arhipelagu Lakshadweep, sjeverno od Maldiva.
Prije otprilike pet godina, područje se počelo intenzivnije loviti, a istraživači su počeli primjećivati strahovitije ponašanje kod četvrtaste kirnje prije otprilike dvije godine, rekao je Karkarey.
To koincidira s prelaskom s ribolova udicom i strunom iz čamaca na ribolov podvodnim ribolovom dok su u vodi, rekla je.
“Strah od grabežljivaca je evolucijski mehanizam koji pomaže životinjama da prežive grabežljivce”, rekao je Karkarey.
"Ali sada su ljude počeli prepoznavati kao predatore", dodala je. "To je prirodan odgovor na neprirodnog predatora."
To utječe na reprodukciju zbog činjenice da se kirnje razmnožavaju samo tokom mrijesta, kada se ribe s određenog područja okupljaju kako bi pronašle partnera na određenom mjestu nekoliko puta godišnje.
Ljudi su odgovorili na ovakvo ponašanje ciljajući na te događaje kako bi ulovili više ribe, koje su se počele manje udvarati iz straha.
Zanimljivo je da su spremniji mužjaci najosjetljiviji na ulov, jer je vjerovatnije da će se upustiti u rizično udvaranje kako bi pronašli partnericu.
To uključuje odbranu određenog teritorija odbijanjem da ga ustupi potencijalnom ljubavnom suparniku ili ljudskom ribiču, ili povratak na ugroženi teritorij brži od manje sposobnih mužjaka, objasnio je Karkarey.
Nažalost, ženke četvrtaste škarpine biraju partnere na temelju ovih kvaliteta, što znači da više ribolova ne samo da utječe na populaciju uklanjanjem sposobnijih riba iz mora, već i smanjenjem sposobnosti onih koje su ostale da se razmnožavaju jer su manje prikladne za partnere i više u strahu od ljudi.
"Dugoročno gledano, ne samo da riba opada jer se lovi, već se i razmnožava sve manje i manje na ovim događajima", rekao je Karkarey.
U mnogim populacijama, mriješćenje je jedino vrijeme kada se kirnje pare, dodala je.
"To može imati prilično velike posljedice za stanovništvo", rekao je Karkarey.
Dok su druga istraživanja pokazala da se kirnje mogu prilagoditi ljudskom uplitanju okupljanjem u različito vrijeme ili na različitim lokacijama, Karkarey je rekao da to nije primijećeno na ovom mjestu.
Karkarey ističe činjenicu da se ribolov posljednjih godina u regiji intenzivirao.
"Ribolov može imati ove doista važne neizravne učinke", rekla je, dodajući kako se nada da će studija poslužiti kao polazna tačka za daljnja istraživanja o tome koliko ribolova populacija četvrtaste kirnje može izdržati bez promjene ponašanja ribe.
Karkarey također želi istražiti pronalaze li ove plašljive ribe druge načine parenja unatoč promjenama u ponašanju koje su istraživači uočili.
"Ono što stvarno želimo znati je kako oni utječu na reprodukciju", rekla je.
Studija je objavljena u časopisu Biology Letters.
