Formiranje novog superkontinenta moglo bi izbrisati ljude i sve druge sisare koji budu živjeli na planeti Zemlji za 250 miliona godina, predviđaju istraživači.
Koristeći prve superračunarske klimatske modele daleke budućnosti, naučnici sa Univerziteta u Bristolu u Velikoj Britaniji predvidjeli su kako će se klimatski ekstremi intenzivirati nakon što se svjetski kontinenti spoje u jedan superkontinent, Pangea Ultima, za oko 250 miliona godina.
Nemogući uvjeti za život
Otkrili su da će biti veoma vruće, suho i praktički nenastanjivo za ljude i sisavce, koji nisu evoluirali da se nose s produženom izloženošću pretjeranoj toplini, prenosi CNN.
Istraživači su simulirali temperaturu, vjetar, kišu i trendove vlažnosti za superkontinent.
Koristili su modele kretanja tektonskih ploča, hemiju i biologiju okeana za izračunavanje nivoa ugljičnog dioksida.
Otkrili su da ne samo da bi formiranje Pangee Ultime dovelo do češćih vulkanskih erupcija, izbacivanja ugljičnog dioksida u atmosferu i zagrijavanja planete, nego bi i Sunce postalo svjetlije.
Emitiralo bi više energije i dodatno zagrijavalo Zemlju, naveli su stručnjaci u članku objavljenom u ponedjeljak u časopisu Nature Geoscience.
"Novonastali superkontinent zadao bi trostruki udarac koji bi uključivao efekt kontinentalnosti, toplije sunce i više CO2 u atmosferi", rekao je Alexander Farnsworth, viši naučni saradnik na Univerzitetu u Bristolu i glavni autor rada.
U nastavku donosi zastrašujuću prognozu o uvjetima života na našoj planeti.
Bez vode i hrane
“Široko rasprostranjene temperature, između 40 i 50 stepeni Celzijusa i još veći dnevni ekstremi, praćeni visokim nivoom vlage, u konačnici bi zapečatili našu sudbinu.
Ljudi – zajedno s mnogim drugim vrstama – umrli bi zbog svoje nesposobnosti da izbace ovu toplinu kroz znoj, hladeći svoja tijela,” dodao je Farnsworth.
Povećana toplina, primijetio je Farnsworth, stvorila bi okruženje bez izvora hrane ili vode.
Iako postoji velika neizvjesnost kada se daju predviđanja za tako daleku budućnost, naučnici kažu da se slika čini "vrlo sumornom", sa samo oko osam do 16 procenata kopna na superkontinentu pogodnom za život sisara.
Ugljični dioksid mogao bi biti dvostruko veći od trenutnog nivoa, prema izvještaju, i to na temelju pretpostavke da ljudi sada prestanu sagorijevati fosilna goriva.
"Inače, te ćemo brojke vidjeti mnogo, mnogo ranije", kaže Benjamin Mills, profesor Zemljinog sistema evolucije na Univerzitetu u engleskom Leedsu i koautor izvještaja.
Ova mračna perspektiva nije izgovor za zadovoljstvo kada je u pitanju suočavanje s današnjom klimatskom krizom, upozorili su autori izvještaja.
Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem već rezultiraju milionima smrti širom svijeta svake godine.
Klimatska kriza
"Od vitalne je važnosti ne izgubiti iz vida našu trenutnu klimatsku krizu, koja je rezultat ljudskih emisija stakleničkih plinova", rekla je koautorica Eunice Lo, istraživačica za klimatske promjene i zdravlje na Univerzitetu u Bristolu.
“Iako predviđamo nenastanjivu planetu za 250 miliona godina, danas već doživljavamo ekstremne vrućine koje su štetne za ljudsko zdravlje.
Zbog toga je ključno postići nultu neto emisiju što je prije moguće”, dodaje Lo.
Klimatske promjene su na putu da transformiraju život na Zemlji, s milijardama ljudi i drugih vrsta koje će doći do tačke u kojima se više ne mogu prilagoditi ako se globalno zatopljenje dramatično ne uspori, navodi se u velikom izvještaju objavljenom prošle godine iza kojeg stoje Ujedinjeni narodi.
Naučnici već decenijama upozoravaju da zagrijavanje mora ostati ispod 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijske nivoe.
Pri tome se brzo zatvara prozor za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i izbjegavanje katastrofalnih promjena koje bi transformirale život kakav poznajemo.
Posljednje masovno izumiranje dogodilo se prije nekih 66 miliona godina. Tada je asteroid udario u Zemlju i ubio dinosaure i većinu drugih života na planeti.
